Briggs [brigz], Asa, britanski povjesničar (Keighley, West Yorkshire, 7. V. 1921 – Lewes, East Sussex, 15. III. 2016). Završio je povijest na Sveučilištu Cambridge i ekonomiju na Londonskom sveučilištu 1941., 1942–45. u obavještajnoj je službi britanske vojske bio angažiran na dešifriranju njemačkih ratnih poruka. Predavao je povijest na Londonskoj školi ekonomije (1945) te sveučilištima Oxford (1945–55. i 1976–91), Leeds (1955–61) i Sussex (1961–76). Najuspjeliji su mu radovi iz socijalne povijesti (osobito urbane povijesti i povijesti rada) u kojima je spajao zasade konzervativne i marksistički nadahnute historiografije. Ističu se tzv. viktorijanska trilogija koju čine Viktorijanski ljudi (Victorian People, 1954), Viktorijanski gradovi (Victorian Cities, 1963) i Viktorijanski predmeti (Victorian Things, 1988), potom temeljna historiografska sinteza Doba napretka, 1783–1867 (The Age of Improvement, 1783–1867, 1959), a i kasnija djela poput Socijalne povijesti Engleske (A Social History of England, 1983) pokazuju interpretacijsku inovativnost unatoč manjku konceptualne rigoroznosti. Zaokupljen poviješću komunikacija i medija, piše opsežnu Povijest emitiranja u Britaniji (The History of Broadcasting in Britain, I–V, 1961–95), »neslužbenu povijest BBC-a«, a veliku recepciju imala je i Socijalna povijest medija: od Gutenberga do interneta (A Social History of the Media: From Gutenberg to the Internet, 2001), nastala u suautorstvu s Peterom Burkeom. Aktivno se angažirao u reformi i širenju britanskoga sveučilišnog sustava 1960-ih (npr. u osnivanju Sveučilišta Sussex 1961. i Otvorenog sveučilišta 1969). Objavio je autobiografsku trilogiju Tajni dani: dešifriranje u Bletchley Parku (Secret Days: Codebreaking in Bletchley Park, 2011), Posebni odnosi: ljudi i mjesta (Special Relationships: People and Places, 2012), Sporna mjesta i dodatci (Loose Ends and Extras, 2014). Plemićki naslov baruna dobio je 1976., a za člana Britanske akademije izabran je 1980.
