Glas Slavonije, hrvatski dnevni list, pokrenut kao ratno glasilo Narodne fronte Slavonije (prvi broj tiskan je na Papuku 24. VI. 1943). U Osijeku izlazi od travnja 1945., najprije kao tjednik, od 16. VIII. 1945. dnevno. Naklada od početnih 4000 primjeraka na dan do 1948. doseže u prosjeku 15 000. Među ranijim glavnim urednicima ističu se Krešimir Kovačić, Mato Opić, Jozo Milošević te Mira Gumhalter (1949–58). U početku uglavnom posvećen problematici poljoprivrede i sela, zadržava isključivo regionalni doseg te od 1950-ih izlazi u manjoj nakladi, dijelom i zbog izravne konkurencije beogradskoga dnevnog tiska (1957. prosječna je naklada bila 5400 primjeraka, a 1979. oko 8800). Od kasnijih glavnih urednika istaknuli su se Vladimir Ginter (1978–86) te Drago Hedl (1986–91), za kojega je provedena tehnološka i organizacijska modernizacija, pa je naklada dosegnula nekadašnjih 15 000 primjeraka. Tijekom vlasničke pretvorbe 1991. Hedl daje ostavku, a mjesto glavnog urednika preuzima Josip Kelemen. Dnevnik je od 1993. u vlasništvu Medijskog centra »Glas Slavonije« (od 2016. Media Solutions). Nakon Kelemena glavni su urednici Dario Topić (1992–93; 1995–98; 2000), Vladimir Vazdar (1993–95), Sanja Marketić (1998–99), Bojan Divjak (2000–05; 2016–24), Zoran Jaćimović (2005–10), Damir Gregorović (2010–12) te Mario Mihaljević (2012–16. i od 2024). Od kraja XX. st. prosječna dnevna naklada manja je od 10 000 primjeraka (tržišni udio među dnevnicima 2022. ne prelazi 5%). Osim u razdoblju tiskanja Nedjeljnog Glasa Slavonije (2003–10), list ne izlazi nedjeljom. Internetsko izdanje postoji od 2002.
