Omišalj, grad i luka na sjeverozapadnoj obali otoka Krka; 1877 st. (2021). Stari dio grada leži na uzvisini iznad duboko uvučene uvale. Župna crkva Uznesenja Marijina (Stomarina; spominje se 1213) sa zvonikom iz 1536 (posjeduje renesansni oltar, triptih sv. Ivana, rad mletačkoga majstora Jacobella del Fiorea iz XV. st.), kapela sv. Jelene iz 1458., kapela sv. Antuna Padovanskoga (XVII. st.), kapela sv. Josipa iz 1784. U neposrednoj blizini antički grad Fulfinum. U uvali Sepen monumentalna je starokršćanska bazilika (Mira) iz V. st., očuvana do krovišta; prema mjesnoj predaji bila je dio glagoljaške benediktinske opatije sv. Nikole, napuštene u XV. st. Luka za tankere (terminal Jadranskoga naftovoda); ukupan lučki promet 5,9 milijuna tona (2010). Veliki petrokemijski kompleks (proizvodnja polietilena i vinil-klorida). Kraj Omišlja je zračna luka »Rijeka« i most kopno–otok Krk. – Područje Omišlja bilo je naseljeno već u prapovijesno doba. U rimsko doba središte života nalazilo se na drugoj strani Omišaljskoga zaljeva, u mjestu Fulfinum. Na mjestu prapovijesne gradine nastalo je u srednjem vijeku naselje, koje se prvi put spominje 1153. kao Castrum Musculum (Castelmuschio). Dolaskom Hrvata nastao je gradić Omišal, koji je zajedno s pripadajućim naseljima činio općinu (komun). U srednjem vijeku Omišalj je bio jedan od pet frankapanskih gradova na otoku Krku. U doba knezova Ivana i Nikole Frankapana utvrđen je zidinama, a u drugoj polovici XV. st. na južnom ulazu u grad sagrađen je kaštel. Od XIII. st. Omišalj i obližnja benediktinska opatija sv. Nikole bili su središta pismenosti i glagoljaštva. Glagoljicom su se omiški benediktinci služili do početka XVI. st., kada je benediktinska opatija ukinuta, ali se glagoljica u Omišlju i dalje sačuvala zahvaljujući mjesnim župnicima koji su vodili matične knjige na tom pismu sve do druge polovice XIX. st. Od 1480. do kraja XVIII. st. Omišalj se nalazio pod vlašću Mletačke Republike. Nakon II. svjetskoga rata jačanjem turizma razvio se novi dio grada uz obalu, u podnožju stare jezgre.
