Sveta Nedelja (prije Sveta Nedjelja i Nedjelja), naselje s gradskim statusom 6 km istočno od Samobora, odnosno 24 km zapadno od Zagreba; 1363 st. (2021). Leži na 145 m apsolutne visine, uz cestu Zagreb–Samobor i autocestu Zagreb–Ljubljana. Barokna župna crkva Presvetoga Trojstva (XVIII. st.), kapela sv. Roka iz 1748. Poljodjelstvo (vinova loza i dr.); stočarstvo (svinja, govedo). Razvijen je proizvodni obrt.
Nalazi kamenih sjekira iz Rakovice, Pavučnjaka i drugih lokaliteta svjedoče o naseljenosti šireg područja od mlađega kamenog doba. Naselje iz brončanoga doba potvrđeno je na Savi kraj Orešja. Od I. st. pr. Kr. područje je bilo u sastavu rimske provincije Panonije. Na lokalitetu Jagnjić Dol pronađena je rimska bakrena fibula iz II/III. st., a nalazi kraj Novaka sugeriraju postojanje rimske naseobine na tom lokalitetu. Od XIII. st. do ukidanja kmetstva sredinom XIX. st., prostor današnjega grada pripadao je okićkom vlastelinstvu, koje je 1493–1860. bilo u posjedu obitelji Erdődy. Sveta Nedelja prvi se put spominje kao Nedelcz u popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1501. Naselje je stradavalo tijekom osmanskih prodora u XVI. st., a 1593. bilo je i spaljeno. Od XVIII., a osobito od XIX. st. snažnije se razvijaju poljoprivreda i obrt. Društveni je život bio vezan uz crkvu, 1760–87. djelovanjem se istaknuo župnik Mijo Šilobod Bolšić. Današnja župna crkva Presvetoga Trojstva izgrađena je 1768–86. na temeljima starije gotičke crkve. Uz crkvu je od 1792–94. izgrađen gostinjac Crkvenjak. Za francuske uprave (1809–13), Sveta Nedelja je makadamskom cestom povezana sa Samoborom. Potom je ponovno pod austrijskom vlašću. Konjskim omnibusom povezana je 1840. sa Zagrebom, prva pučka škola osnovana je 1851., prva školska zgrada sagrađena je 1891., a današnja školska zgrada 1948. te dograđena 1970. Tek 1901. Sveta Nedelja bila je spojena sa Zagrebom uskotračnom željeznicom koja je vozila do Samobora (»Samoborček«), a koja je ukinuta 1979. Administrativno je od sredine XIX. st. bila upravna općina u samoborskom kotaru Zagrebačke županije, a zatim, za Kraljevine SHA odnosno Kraljevine Jugoslavije, u Zagrebačkoj oblasti (1922–29), Savskoj banovini (1929–39) i Banovini Hrvatskoj (1939–41). Za NDH bila je u sastavu Velike župe Prigorje (Gora-Prigorje od 1943) te jedno od uzletišta njezina ratnog zrakoplovstva. Uzletište su partizani uništili 1943. Bila je sjedište općine 1945–66., a potom je pripadala samoborskoj općini. Ponovno je sjedište općine od 1992., status grada stječe 2006. Od 1970-ih razvija se obrtnička zona, pretežno u naseljima Novaki i Bestovje, uz cestu prema Podsusedu i Zagrebu, od 1993. poduzetničke se zone šire uza sva veća naselja. U njoj je 2009. registrirana tvrtka Rimac Automobili. Kao i šire okolno područje, Sveta Nedelja bila je razmjerno slabo naseljena do početka XX. st., ali je broj stanovnika kontinuirano rastao od početka XIX. st., napose od 1960-ih (193 st. 1857; 309 st. 1900; 889 st. 1981; 1257 st. 2001), a demografski i gospodarski rast prati sve intenzivnija stanogradnja.
