kolektivni ugovor, sporazum između predstavnika radnika (u hrvatskom pravnom sustavu isključivo sindikata) i predstavnika poslodavca ili udruge poslodavaca, nastao kao rezultat kolektivnoga pregovaranja, u pravilu (u hrvatskom pravnom sustavu isključivo) u pisanom obliku. Specifičnost je kolektivnog ugovora da ne obvezuje samo osobe koje su ga sklopile već i članove udruga koje one predstavljaju. Osnovna je svrha kolektivnog ugovora određivanje visine plaće i drugih uvjeta rada trgovačkog društva ili industrijske grane. Kolektivni ugovor regulira odnose ugovornih strana, rješava kolektivne sporove, potiče sudjelovanje radnika u odlučivanju. Kolektivni ugovor sadrži odredbe kojima se uređuju uvjeti rada onima koji nisu izravno sudjelovali u ugovaranju. Te odredbe na njih djeluju kao zakon, postaju dijelom individualnih ugovora o radu, pa se nazivaju normativnim odredbama. Kolektivni ugovor sadrži i odredbe koje obvezuju izravno njegove ugovorne stranke: odredbe o mirnom rješavanju sporova između sindikata i poslodavaca, o suzdržavanju od štrajka tijekom važenja kolektivnog ugovora, odredbe o otkazivanju kolektivnog ugovora i sl. Takve se odredbe nazivaju obveznopravnim dijelom kolektivnog ugovora jer djeluju na stranke kao ugovor, a ne kao zakon. Unatoč djelovanju Međunarodne organizacije rada na ujednačavanju prava, nema univerzalnoga modela kolektivnoga pregovaranja. U anglosaskome pravnom krugu kolektivni ugovor pravno je obvezujući samo ako to stranke izričito zahtijevaju; u suprotnome se smatra samo džentlmenskim sporazumom (gentleman’s agreement) primjena kojega ovisi o dobroj volji stranaka. Prijetnja štrajkom jedna je od pokretačkih snaga koja prethodi kolektivnomu pregovaranju. Stranke su prisiljene stalno uspoređivati gospodarski značaj ustupaka koje moraju učiniti i troškova nepostizanja sporazuma. Sustav kolektivnih ugovora u Republici Hrvatskoj temelji se na dobrovoljnosti članstva u udrugama koje mogu biti stranke kolektivnog ugovora i na dobrovoljnosti njegova sklapanja. No, zakonodavac je predvidio odstupanje od toga načela: ako postoji javni interes, ministar rada može na prijedlog stranke iz kolektivnog ugovora proširiti primjenu kolektivnog ugovora na osobe koje nisu sudjelovale u njegovu sklapanju, odnosno nisu mu naknadno pristupile; takvim proširenjem primjene kolektivni ugovor bitno se razlikuje od drugih ugovora.
