radioaktivni raspad, spontano pretvaranje jedne atomske jezgre u drugu uz emitiranje alfa-čestica ili beta-čestica i gama-zračenja. Već prema vrsti, to pretvaranje može biti alfa-raspad, beta-raspad i gama-raspad. Rjeđe se događaju raspadi emisijom jednog ili dva protona, neutrona, a teže jezgre mogu pri raspadu emitirati i ugljik 14C. Do radioaktivnoga raspada dolazi zbog nestabilnosti atomske jezgre. Neke su atomske jezgre prirodno nestabilne, a neke to mogu postati pošto su na njih djelovale čestice velike energije.
Alfa-raspad je proces u kojem jezgra emitira alfa-česticu, njezin atomski broj smanjuje se za dva, a maseni broj za četiri.
Beta-minus-raspad je proces u kojem jezgra emitira elektron i elektronski antineutrino, njezin atomski broj povećava se za jedan, a maseni broj se ne mijenja.
Beta-plus-raspad je proces u kojem jezgra emitira pozitron i elektronski neutrino, njezin atomski broj smanjuje se za jedan, a maseni broj se ne mijenja.
Gama-raspad je proces u kojem jezgra emitira elektromagnetsko zračenje, njezin atomski i maseni broj se ne mijenjaju.
Broj raspadnutih jezgri u promatranom vremenu raspadanja t ovisi o početnom broju radioaktivnih jezgara N0 i vremenu poluraspada T, dakle: N = N02(–t/T). Može se izraziti i s pomoću konstante raspada λ = (ln2)/T kao N = N0e–λt. (→ radioaktivnost; radionuklidi)
