struka(e): suvremena povijest i politika | povijest, opća

IRA (akronim od Irish Republican Army: Irska republikanska armija), ilegalna paravojna organizacija koja se zalagala za britansko vojno povlačenje iz Sjeverne Irske te njezino sjedinjenje s Irskom. U svojim se aktivnostima koristila i terorističkim metodama. Nastala je početkom 1919 (od militantne nacionalističke skupine Irski dobrovoljci). Djelovala je tijekom irskoga Rata za neovisnost (1919–21), potom se podijelila na međusobno sukobljene frakcije (1922–23). Nizove bombaških napada protiv britanskih vlasti organizirala je tijekom 1930-ih i u II. svjetskom ratu. Terorističke i gerilske akcije ponovno je počela izvoditi od polovice 1950-ih (u Sjevernoj Irskoj i u Velikoj Britaniji). Organizirala je 1984. u Brightonu neuspjeli atentat na premijerku Margaret Thatcher. Od početka 1970-ih IRA je podijeljena na »službeno« krilo i na radikalnije »provizorno« krilo (tzv. Provos), a 1974. izdvojila se Irska nacionalna oslobodilačka armija (INLA). Do početka 1990-ih IRA je vojnu pomoć dobivala od radikalnih arapskih režima (Libije i dr.) te nekih komunističkih država, a podršku joj je davao i znatan dio irskog iseljeništva u SAD-u (procjenjuje se da je IRA imala više stotina borbeno osposobljenih pripadnika te velike količine oružja). Otkako je 1. IX. 1994. objavila primirje, IRA je sudjelovala u britansko-irskim pregovorima o Sjevernoj Irskoj preko stranke Sinn Féin kao svojega političkoga krila. U sklopu mirovnoga procesa i političkog rješenja za status Sjeverne Irske bilo je predviđeno da se IRA postupno razoruža (izdvojene skupine nesklone pregovorima nastavile su s povremenim terorističkim akcijama). Godine 2005. IRA je proglasila prekid oružane borbe ističući da će ispunjenje svojih zahtjeva tražiti političkim putem.

Citiranje:

IRA. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 6.11.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/27795>.