struka(e): geografija, opća | povijest, opća

New York [nju:jɔ:'ɹk], savezna država u sjeveroistočnome dijelu SAD-a; 137 304 km², 19 378 102 st. (2010). Sjeverni dio obuhvaća gorje Adirondack (1629 m); na jugoistoku ogranci gorja Appalachians (Catskill, 1281 m); oba gorja nastavlja dolina rijeke Mohawk. Na sjeverozapadu je nizina uz jezera (Erie i Ontario), a na istoku dolina rijeke Hudson. U sastavu države New York nalazi se otok Long Island. Glavni grad Albany (97 856 st., 2010). U jugoistočnom rubnom području leži New York, najveći grad. Sveučilište (Columbia u gradu New Yorku, osnovano 1784). New York gospodarski je jedna od vodećih država SAD-a. Uzgaja se voće (jabuka, jagoda, kruška, trešnja i grožđe), povrće (krumpir, luk, kupus, grašak, grah i dr.), krmno bilje, žitarice (pšenica, kukuruz, zob). U stočarstvu prevladavaju goveda. Šume su sačuvane samo mjestimice. Ležišta cinkove rude, sadre, soli, građevnoga kamena i pijeska. Prehrambena, tekstilna, grafička, farmaceutska, optička, elektronička (instrumenti, oprema) i metalna (dijelovi za zrakoplove i motorna vozila) industrija; proizvodnja športske opreme, igračaka i dr. Glavne zračne luke: Albany, Buffalo, New York, Newburgh, Rochester, Syracuse. Najveća je morska luka New York, a jezerska Buffalo. – Prvi Europljanin na području današnje države najvjerojatnije je bio Talijan G. da Verrazzano (1524). God. 1609. H. Hudson je u službi nizozemske Istočnoindijske kompanije uplovio u zaljeve Delaware i Lower New York, gdje je otkrio ušće rijeke koja danas nosi njegovo ime. Dolaskom nizozemskih kolonista nakon 1614. počela su se podizati prva naselja (Novi Amsterdam na otoku Manhattanu). Time je to područje, poznato kao nizozemska provincija Nova Nizozemska, bilo otvoreno prolazu europskih doseljenika. Pod nizozemskom je vlašću bilo do 1664., kada su ga osvojili Englezi i osnovali novu koloniju. Engleski kralj Karlo II. poklonio ju je vojvodi od Yorka, pa je njemu u čast New York dobio današnje ime. God. 1686. postao je krunskom kolonijom. Tijekom Američkoga rata za neovisnost (1775–83) bio je snažno lojalističko uporište. God. 1777. dobio je svoj ustav, a savezni je ustav prihvatio 1788.

Citiranje:

New York. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 11.10.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/43658>.