struka(e): biokemija

glikozidi (glukoza + -id), skupina organskih spojeva raširenih u biljkama i životinjama, a sastoje se od šećera i neugljikohidratnog ostatka aglikona ili genina; nastaju eliminacijom vode u reakciji cikličkih monosaharida ili oligosaharida s hidroksilnom skupinom (O-glikozidi) ili s aminoskupinom (N-glikozidi) nekoga drugog spoja. Kiselom hidrolizom glikozida nastaje šećer i neugljikohidratni ostatak. Saponini i cijanogeni glikozidi primjeri su O-glikozida. Nukleinske kiseline, nukleozidi ili N-glikozilirani glikoproteini jesu N-glikozidi. Saponini su biljni glikozidi koji u vodenoj otopini stvaraju pjenu poput sapuna, uzrokuju hemolizu i mogu biti vrlo toksični (poznati su otrovi za ribe).

Otrovnost amigdalina iz gorkih badema potječe od hidrolitičke reakcije glikozida pri kojoj se oslobađa otrovna cijanovodična kiselina. Ouabain, nekad otrov na vršcima strjelica, a danas lijek, inhibira tzv. Na+K+ crpku koja održava potrebni koncentracijski odnos elektrolita s obje strane stanične membrane. Digitonin je smjesa četiriju steroidnih saponina, tzv. srčanih glikozida, koji potječu iz biljaka Digitalis purpurea i Digitalis lanata. Ti snažni hemolitički otrovi reagiraju s kolesterolom. Ekstrakt digitalisnih glikozida, posebice digoksin, sredstvo je za pojačanje kontrakcije srčanog mišića. Služi za taloženje kolesterola i drugih sterola u analitičke svrhe.

Citiranje:

glikozidi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 13.12.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/glikozidi>.