kumulus (lat. cumulus: gomila, hrpa), međunarodna kratica Cu, niski oblak gomilaste strukture s ravnom podnicom (na visini 0,8 do 2,4 km) oštrih rubova i s vrhom koji mjestimice podsjeća na cvjetaču. Dijelovi oblaka koje obasjava Sunce su blještavo bijeli, a podnica je tamnija jer je u sjeni. Između pojedinih kumulusa nalazi se prostor bez oblaka, koji nastaje zbog silaznih grana konvekcijskoga strujanja (→ konvekcija; termika).
Razvoj kumulusa ovisi o promjeni temperature s visinom, relativnoj vlažnosti zraka, tlaku, vjetru, podlozi iznad koje se oblikuje i dr. U prvoj fazi razvoja nastaju niski, plosnati kumulus (cumulus humilis) i slomljeni kumulus (cumulus fractus), koji se za lijepih ljetnih dana ne povećavaju. Srednje razvijeni kumulus (cumulus mediocris) nastaje iz niskoga kumulusa, a završna je faza razvoja kumulusa nagomilani kumulus (cumulus congestus) debljine 5 do 7 km koji katkad daje kišu u obliku pljuska. Ako su uzlazne struje dovoljno jake te ako je zrak koji se diže dovoljno vlažan, kumulusi mogu prerasti u kumulonimbuse. (→ oblaci)