struka(e): botanika
ilustracija
MAHUNARKE, grašak, Pisum sativum – 1. cvijet; 2. vjenčić (rastavljen): z – zastavica, k – krilo, l – lađica; 3. prašnici

mahunarke (Fabales, Leguminosae), biljni red dvosupnica koji obuhvaća više od 25 000 vrsta drvenastih i zeljastih biljaka raširenih u cijelom svijetu. Imaju karakterističan plod mahuna (legumen), a listovi su najčešće izmjenični, perasto ili dlanasto sastavljeni, trodijelni ili rjeđe cjeloviti, s palistićima. Cvjetovi su im višesimetrični ili jednosimetrični (zigomorfnost), a u njihovoj građi vidljiv je prijelaz između tih oblika. Prema suvremenoj sistematici, red mahunarki obuhvaća četiri porodice: Surinaceae, Quillajaceae, Polygalaceae te Fabaceae (mahunarke u užem smislu). Potonja skupina prije se nazivala leptirnjačama (Papilionaceae) zbog jednosimetričnih cvjetova nalik na leptire, no taj se naziv više ne koristi jer je porodica prepoznata kao jedinstvena i taksonomski ujedinjena (obuhvaća više od 300 rodova s približno 10 000 vrsta). Cvjetovi nalikuju leptiru, imaju pet latica, od kojih se gornja, najveća, naziva zastavicom (vexillum), dvije postrane krilima (alae), a dvije donje, često djelomično srasle, čine lađicu (carina). Ima deset prašnika, od kojih su svi, ili njih devet, srasli u prašničku cijev. Plodnica je nadrasla i jednogradna, iz nje se razvija plod mahuna. Mahunarke imaju osobitu ekološku i gospodarsku važnost. Na njihovu korijenju nastaju kvržice s dušičnim bakterijama roda Rhizobium koje vežu atmosferski dušik, čime obogaćuju tlo i omogućuju njegovu prirodnu plodnost. Stoga se mnoge vrste koriste za zelenu gnojidbu te kao krmne biljke (npr. djetelina, lucerna, grahorka, vučika). Sjemenke mnogobrojnih mahunarki bogate su bjelančevinama i škrobom te važan dio ljudske prehrane, primjerice obični grah (Phaseolus vulgaris), bob (Vicia faba), grašak (Pisum sativum), soja (Glycine max), slanutak (Cicer arietinum), leća (Lens culinaris) i orašac (Arachis hypogaea). Mnoge se uzgajaju i kao ukrasne biljke, poput bagrema (Robinia pseudacacia), japanske sofore (Sophora japonica), glicinije (Wisteria sinensis) i karagane (Caragana arborescens), dok se neke koriste u farmaceutskoj industriji, npr. sladić (Glycyrrhiza glabra). U Hrvatskoj ima približno 50 rodova i 400 autohtonih vrsta mahunarki. Zbog svoje prilagodljivosti i raznolikosti, to je jedna od ekološki i ekonomski najvažnijih biljnih skupina na svijetu.

Citiranje:

mahunarke. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 12.3.2026. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mahunarke>.