struka(e): kemija

monomeri (mono- + -mer), kemijski spojevi jednostavne građe, male molekularne mase i reaktivnih funkcijskih skupina, koji reakcijom polimerizacije stvaraju polimere, tvari vrlo velikih molekularnih masa i molekularnih dimenzija. Povezivanjem malenoga broja (do desetak) monomernih molekula nastaju oligomeri, dok se polimeri stvaraju povezivanjem više tisuća monomernih molekula pa im relativna molekularna masa može biti i do nekoliko milijuna.

Najčešći su monomeri s vinilnim funkcijskim skupinama (etilen, propilen, butadien, vinil-klorid, stiren), koji polimeriziraju međusobnim povezivanjem svojih molekula. U manjoj su mjeri zastupljeni monomeri s karboksilnim, hidroksilnim, fenolnim, aminskim ili izocijanatnim funkcijskim skupinama. Molekule tih monomera sadrže po dvije istovrsne funkcijske skupine ili, rjeđe, kao u aminokiselinama, dvije raznovrsne skupine, a polimeriziraju povezivanjem s molekulama druge vrste monomera. Tako npr. reakcijom tereftalne kiseline i etilen-glikola nastaje poli(etilen-tereftalat), reakcijom adipinske kiseline i heksametilendiamina nastaje poliamid, a diizocijanati u reakciji s diolima stvaraju poliuretane. – Monomeri su temeljne sirovine u proizvodnji polimernih materijala (plastike), sintetskih kaučuka, umjetnih vlakana, sintetskih ljepila, veziva, naliča (premaza), katalizatora, ionskih izmjenjivača te mnogobrojnih drugih proizvoda.

Citiranje:

monomeri. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 13.12.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/monomeri>.