struka(e): povijest, hrvatska

Thurn und Taxis [turn unt ta'ksis] (Thurn-Taxis, Turintaksa, de Tassis, de Taxis), njemačka plemićka obitelj s posjedima u Hrvatskoj. Podrijetlom iz Bergama, gdje se spominje od XIII. st. Članovi obitelji nosili su od 1512. naslov plemića Svetoga Rimskog Carstva, od 1605. naslov baruna, od 1642. grofova te od 1695. kneževa. God. 1840. ušli su u red ugarskog plemstva. Još u drugoj polovici XIV. st. članovi obitelji utemeljili su prvu poštansku službu u Italiji, a od XVI. st. imali su monopol na vođenje poštanske službe u Svetom Rimskom Carstvu i Italiji, s ispostavama u Francuskoj i Španjolskoj. Do 1650. nazivali su se de Tassis i de Taxis, a zatim Thurn und Taxis.

U XV. i XVI. st. na području Istre djelovao je Giovanni (Johannes) Tassis (1450–1517), carski poštanski meštar i kreditor cara Maksimilijana I. Habsburškoga, koji je 1504. dobio u zakup gospoštiju Rakalj. Od 1748. sjedište obitelji nalazilo se u Regensburgu, a u XIX. st. članovi obitelji stekli su na području hrv. zemalja više vlastelinstava; god. 1872. Helena (1834–90), udovica kneza Maksimilijana Antona Lamorala (1831–67), kupila je od grofova Batthyánya vlastelinstva Ozalj, Grobnik i Brod na Kupi, a 1873. obitelj je kupnjom od grofova Erdődy stekla vlastelinstvo Zelin-Čiče. Tim je posjedima upravljala Dohodarstvena komora sa sjedištem u Karlovcu, koju je osnovao Helenin sin Albert (1867–1952). Do 1928. posjedovao je vlastelinstvo Ozalj, koje je tada darovao Družbi »Braća Hrvatskoga Zmaja«; do 1945. u njegovu se posjedu nalazilo imanje Zelin-Čiče, a do 1948. Grobnik.

Citiranje:

Thurn und Taxis. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 14.6.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/thurn-und-taxis>.