struka(e): | |
Cantemir, Dimitrie
rumunjski pisac, povjesničar i glazbeni teoretičar
Rođen(a): Fălciu, 5. XI. 1673.
Umr(la)o: Dimitrivka kraj Harkiva, Ukrajina, 1. IX. 1723.

Cantemir [kantemi'r], Dimitrie, rumunjski pisac, povjesničar i glazbeni teoretičar (Fălciu, 5. XI. 1673Dimitrivka kraj Harkiva, Ukrajina, 1. IX. 1723). Moldavski knez. Svestranu naobrazbu stekao na grčkoj patrijaršijskoj akademiji u Carigradu, gdje je boravio od 1688. do 1710. Kao moldavski knez (1693, 1710–11) sklopio savez s Petrom Velikim protiv Osmanlija, ali nakon poraza (1711) bježi u Rusiju, gdje je i umro (u Ukrajini). Član Akademije u Berlinu od 1714. Prvi rumunjski znanstvenik s međunarodnim ugledom. Pisao na latinskome, rumunjskome i turskome. Pisac je prvoga rumunjskog romana Hijeroglifska povijest (Istoria ieroglifică, 1705), društvenog satirično-alegorijskoga djela koje dojmljivo govori o stvarnim događajima s početka XVIII. stoljeća; u njemu, kao i u drugim svojim djelima, trudio se stvoriti rumunjsku filozofsku i znanstvenu terminologiju. Kao geograf, etnolog i povjesničar napisao je djela: Opis Moldavije (Descriptio Moldaviae, 1716), Povijest uspona i propasti Dvora osmanskoga (Incrementa atque decrementa Aulae Othomanicae, 1719. – prevedeno na engleski, francuski i njemački). Posljednje svoje djelo Kronika starine Rumunjo-Moldo-Vlahâ (Hronicul vechimii a româno-moldo-vlahilor, 1717) zamislio je kao potpunu povijest Rumunja, ali je uspio dovršiti samo prvi dio. Kao glazbenik bio je virtuoz na turskim glazbalima tanbur i nay. Objavio u Parizu 1714. Pjev derviša (Chant des Derviches) i ostavio u rukopisu mnogobrojne turske skladbe, a pokušao je arapskim slovima i brojkama riješiti problem notacije turske glazbe.

Citiranje:

Cantemir, Dimitrie. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/cantemir-dimitrie>.