struka(e): |

Chioggia [kiɔ':a], grad na obali Venecijanske lagune (pokrajina Veneto) i važna ribarska luka sjevernoga Jadrana, istočna Italija; 50 674 st. (2011). Leži na otočićima i otoku koji je kamenim mostom spojen s kopnom. Katedrala (XI. st., obnovljena u XVII–XVIII. st.); crkve: San Martino (1392), San Domenico (XIV. st.). Stanovnici Chioggie nazivani su duž naše obale Ćozotima, a njihovi ribarski brodovi bili su poznati po karakterističnim šarenim jedrima. Ribarstvo; proizvodnja ribarskih mreža, brodogradnja i povrtlarstvo. Turizam; kupališta na otočiću Sottomarina. Naseljena već u antičko doba, od druge polovice VII. st. nalazi se u sklopu mletačkoga dukata. Istaknutu je ulogu imala u borbama za prevlast na Sredozemlju između Venecije i Genove u XIV. st. Genova ju je zauzela 1379. Mlečani su 1380. poduzeli protunapad (rat za Chioggiu), u kojem se genovska flota predala. Iako su manje borbe na Jadranu trajale i dalje, kapitulacija u Chioggi dovela je do mira u Torinu (1381), kojim su Mlečani učvrstili svoju pomorsku prevlast na Sredozemlju.

Citiranje:

Chioggia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/chioggia>.