struka(e):
Coleridge, Samuel Taylor
engleski pjesnik i esejist
Rođen(a): Ottery St. Mary, 21. X. 1772.
Umr(la)o: Highgate, 25. VII. 1834.

Coleridge [ku'lri], Samuel Taylor, engleski pjesnik i esejist (Ottery St. Mary, 21. X. 1772Highgate, 25. VII. 1834). Studirao u Cambridgeu, gdje je upoznao R. Southeyja, s kojim je 1794. pokušavao osnovati utopističku zajednicu (pantisocracy) u Americi; poslije konzervativac, kritičar utilitarizma i zagovornik crkvenih autoriteta. Po povratku u Englesku objavio je zbirku Pjesme o raznim temama (Poems on Various Subjects, 1796), izdavao časopis Stražar (The Watchman, 1796), pisao pjesme u razgovornom tonu, npr. Mraz o ponoći (Frost at Midnight) i napisao tragediju u stihu Osirio (1797), poslije prerađenu i izvedenu pod naslovom Kajanje (Remorse, 1813); proučavao je njemačku književnost i filozofiju i s W. Wordsworthom objavio zbirku pjesama Lirske balade (Lyrical Ballads, 1798), djelo koje se drži manifestom engleskog romantizma. Potom je putovao po Njemačkoj i Italiji, pisao novinske članke, izdavao časopis Prijatelj (The Friend, 1809–10), držao predavanja o književnosti, od kojih su os. zapažena ona o psihologiji Shakespeareovih likova, te objavio zbirku sabrane poezije Sibilski listovi (Sybilline Leaves, 1817) i Književnu biografiju (Biographia Literaria, 1817), spoj autobiografije, filozofskih razmatranja i književno-kritičkih eseja. Jedan od najistaknutijih engleskih pjesnika, u svojim najpoznatijim pjesmama Pjesma o starom mornaru (The Rime of the Ancient Mariner, objavljena u Lirskim baladama), Christabel (1797., 1800) i Kublaj-kan (Kubla Khan, 1816., napisana 1797) tematizirao je natprirodne pojave i vizije. Prvo od tih triju djela kontrapunkt je pjesmama W. Wordswortha, kod kojega svakodnevna tematika djeluje natprirodno, dok Coleridge natprirodnoj tematici daje privid stvarnosti i kroz oblik fantastične balade razmatra pitanja dobra i zla, motive grijeha, kazne i iskupljenja te ulogu ljubavi u stvaralačkom procesu. Slične preokupacije (iskupiteljska moć nevine ljubavi) dijeli i nedovršena balada Christabel, koja se iracionalnom i srednjovj. tematikom nadovezuje na tradiciju gotske književnosti, dok je Kublaj-kan poetski fragment u kojem se iza površinskoga sloja egzotične metaforike govori o ljepoti i prirodi genija. U Coleridgeovoj koncepciji književnosti ključan je spoj čuvstava i misli ostvaren u mašti. Naglašava sposobnost pjesništva za spoj općega i posebnoga, subjektivnoga i objektivnoga, idealnoga i osjetilnoga, pri čemu je uloga kritike raspoznavanje tih elemenata. Coleridgeovo djelo iskazuje zaokupljenost načelom pomirbe suprotnosti, čime se i sam služio u pjesmama i esejima. Ostala važnija djela: Svjetovne propovijedi (Lay Sermons, 1816., 1817), Savjeti o razmišljanju (Aids to Reflection, 1824), O Ustavu crkve i države (On the Constitution of the Church and the State, 1830).

Citiranje:

Coleridge, Samuel Taylor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/coleridge-samuel-taylor>.