struka(e):
ilustracija
DEMETRA predaje zrnje žita Triptolemu, reljef iz Eleuzine, V. st. pr. Kr., Atena, Nacionalni muzej

Demetra (grč. Δημήτηρ, Dēmḗtēr: zemlja mati), u grčkome mitu, kći Krona i Reje, božica plodnosti, zaštitnica poljodjelstva i sjedilačkoga života. Rimljani su s njome poistovjećivali svoju Cereru. Jedno je od najstarijih grčkih božanstava (ime joj je zapisano na pločicama u Pilu iz XIV. i XIII. st. pr. Kr.), štovala su je sva grčka plemena. Prema mitu, zdvojna je lutala svijetom kako bi pronašla svoju i Zeusovu kćer Perzefonu, koju je ugrabio bog podzemlja Had. Kada je Demetra oduzela zemlji plodnost, te je nastala glad, a Zeus primorao Hada da pristane da Perzefona 3 mjeseca bude s njim a ostatak godine s majkom, Demetra ponovno preuzima svoje božanske ovlasti. Demetra i Perzefona predale su eleuzinskomu princu Triptolemu zrnje žita, a on odlazi u svijet i širi poljodjelstvo i proizvodnju žita; nakon njezina odlaska dao je kralj Kelej podići veličanstveno svetište, koje je postalo središtem njezina kulta. Zajedno s Perzefonom glavno je božanstvo u Eleuzinskim misterijima (vegetacijski ciklus).

Citiranje:

Demetra. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/demetra>.