struka(e): kemija

aldehidi (kratica od lat. Alcoholus dehydrogenatus: dehidrogenirani alkohol), organski spojevi s jednovalentnom skupinom –CHO (aldehidna skupina). Niži aldehidi redovito su bezbojne tekućine karakteristična mirisa; plinovit je samo formaldehid, HCHO, najjednostavniji aldehid, dok su viši aldehidi čvrsti. Nastaju opreznom oksidacijom primarnih alkohola (npr. formaldehid nastaje iz metanola, acetaldehid, CH3CHO, iz etanola), a daljnjom oksidacijom prelaze u karboksilne kiseline (npr. mravlju, octenu itd.). Podliježu nekim karakterističnim adicijskim i kondenzacijskim reakcijama pa se upotrebljavaju kao polazne tvari u mnogim sintezama. Stvaraju adicijske spojeve, npr. s cijanovodičnom kiselinom daju cijanhidrine, s alkoholima acetale. U kondenzacijskim reakcijama stvaraju oksime, hidrazone i semikarbazone. Aldehidi s više od šest ugljikovih atoma imaju ugodan miris. Neki viši aldehidi sastojci su eteričnih ulja i služe u industriji mirisa, npr. aromatski aldehid vanilin. Aldehidi se lako polimeriziraju pa služe za dobivanje formaldehidnih smola. (→ polimerni materijali)

Citiranje:

aldehidi. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 16.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/aldehidi>.