struka(e):

duhanska industrija, ukupnost gospodarske aktivnosti koje su vezane uz uzgoj, industrijsku obradbu i proizvodnju finalnih proizvoda iz biljke duhana. Uzgoj, odn. proizvodnja duhana, obavlja se na poljoprivrednim gospodarstvima, poput drugih poljoprivrednih kultura, ali se kod duhana primjenjuju i dodatni postupci umjetnog ili prirodnog sušenja duhana te njegove pripreme i pakiranja za prodaju. Upotrebna i trgovačka vrijednost duhana postiže se tek nakon daljnje pripreme, složene industrijske obradbe i pakiranja. Za trgovačke potrebe duhan se razvrstava u robne tipove. Najvažniji su oni koji se suše toplim zrakom (flue-cured), zatim na zraku (burley) i suncu (orijentalni). Najvažnija su područja proizvodnje duhana: Kina, Južna i Srednja Amerika (Brazil), SAD, zemlje EU, Zimbabve, Indija, Malavi. Ukupna svjetska proizvodnja duhana posljednjih godina kreće se između 6 i 7 mil. t godišnje. Danas je djelatnost obradbe i trgovine obrađenim duhanom koncentrirana u nekoliko multinacionalnih i regionalnih kompanija.

Ekonomsku glavninu duhanske industrije čini proizvodnja i utrživanje finalnih duhanskih proizvoda. Cigarete čine danas glavninu potrošnje duhanskih proizvoda (oko 95%), odn. 5500 mlrd. cigareta godišnje. Ostali poznati duhanski proizvodi: cigare, cigarilosi, duhan za lulu, rezani duhan za motanje, zatim duhan za žvakanje, šmrkanje i cuclanje (npr. snus). Duhanski proizvodi rade se danas od duhana različitih vrsta, tipova i podrijetla, složenim i mnogobrojnim tehnološkim postupcima uz pomoć prehrambenih dodataka i s neduhanskim materijalima kao što su cigaretni papir i filtri. Cigaretna industrija izrazito je vlasnički i tržišno koncentrirana industrija u svjetskim razmjerima. Tri globalne kompanije te manji broj regionalnih i panregionalnih kompanija i preostalih tradicionalnih nacionalnih monopola (Kina, Turska) podmiruju oko 90% svjetske proizvodnje cigareta. Duhanski proizvodi visoko su oporezovani, 300 do 400% u odnosu na proizvođačke cijene, odn. 60 do 80% od maloprodajne cijene, što osigurava i visoke proračunske prihode u svim zemljama svijeta.

Posljednjih godina sve su snažnije protupušačke aktivnosti, u obliku raznih zabrana i ograničenja, a koje su temeljene na znanstvenom konsenzusu da pušenje uzrokuje određene ozbiljne bolesti. Te se kampanje izražavaju i kao izravna neprijateljstva prema cigaretnoj industriji, a i prema sveukupnomu duhanskomu gospodarstvu. Cigaretna industrija danas više ne pobija te znanstvene spoznaje, već se zalaže za aktivno sudjelovanje u stvaranju takva zakonskog i društvenog okružja u kojem bi dobro obaviješteni i odrasli potrošači slobodno odlučivali o svojem izboru legalnih potrošačkih dobara.

Hrvatska ima višestoljetnu tradiciju u proizvodnji duhana (prva sadnja duhana zabilježena je u području Đurđevca već 1571). Od 1960-ih Hrvatska je prišla proizvodnji i snažnom širenju modernih tipova duhana – virginije i burleya u području Podravine, pa je bila dominantan proizvođač tih tipova duhana na tržištu bivše Jugoslavije. Potkraj 1990-ih u Hrvatskoj se prišlo konsolidaciji i povezivanju proizvodnje duhana s nacionalnom cigaretnom industrijom. Hrvatska proizvodnja duhana razmjerno je skromna u svjetskim i europskim razmjerima. U samostalnoj Hrvatskoj ona nije prelazila 12 000 t duhana godišnje, a duhan se obrađivao čak u 4 poduzeća za obradbu.

Hrvatska ima i u proizvodnji duhanskih proizvoda dugu tradiciju. Od većeg broja tvornica još i danas, u kontinuitetu od 1872., posluje Tvornica duhana Rovinj (od 2015. u vlasništvu kompanije British American Tobacco – BAT).

Citiranje:

duhanska industrija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/duhanska-industrija>.