STRUKE:

dušična kiselina

ilustracija
DUŠIČNA KISELINA, proizvodni postupak: 1. komora za miješanje, 2. izmjenjivač topline, 3. reaktor, 4. katalizator, 5. odjeljivač, 6. apsorpcijski toranj, 7. pomoćni reaktor

dušična kiselina (nitratna kiselina), kemijski spoj, HNO3, jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije. U čistom stanju bezbojna tekućina gustoće 1,52 g/cm³, na zraku se dimi, a na svjetlu je žuta od dušikova dioksida kao proizvoda djelomične razgradnje. Bezvodna, 100%-tna dušična kiseline nije stabilna na sobnoj temperaturi, a koncentrirana sadrži 69,2% HNO3 i 30,8% vode. To je i sastav njezine azeotropne smjese, koja ima gustoću 1,41 g/cm³ i vrije pri 121,8 °C. Kao jaka kiselina i jako oksidacijsko sredstvo otapa u razrijeđenom ili koncentriranom stanju sve metale osim zlata, platine, iridija i rodija, ali se većina plemenitih metala, među njima i zlato, otapa u zlatotopki (smjesi dušične i solne kiseline). Koncentrirana dušična kiselina ne otapa aluminij, željezo i krom. Mnoge organske tvari oksidira ili nitrira. Danas se naveliko proizvodi uglavnom katalitičkom oksidacijom amonijaka. Zagrijana smjesa amonijaka i zraka (1 : 10) vodi se vrlo brzo preko katalizatora (mreža od platine ili njezine slitine s rodijem), pri čemu prvo nastaje dušikov monoksid, NO, koji se zatim oksidira kisikom u dioksid, NO2, a on u vodenoj otopini prelazi u kiselinu. Dušična kiselina rabi se pri proizvodnji sumporne, fosforne, oksalne i drugih kiselina. Zajedno sa sumpornom kiselinom služi za nitriranje organskih tvari (celuloze, glicerola, benzena, toluena), čime se dobivaju međuproizvodi za pripravu eksploziva, boja i lakova, filmova, lijekova i dr. Upotrebljava se i u metalurgiji, za nagrizanje metala, proizvodnju umjetnih gnojiva te kao laboratorijski reagens.

Soli dušične kiseline su nitrati. U prirodi nastaju oksidacijom atmosferskoga dušika pri električnom izbijanju i raspadanjem (truljenjem) organskih tvari koje sadržavaju dušik djelovanjem bakterija. U industriji se nitrati proizvode reakcijom dušične kiseline i metala ili njihovih oksida, hidroksida i karbonata. Svi su anorganski nitrati topljivi u vodi, a zagrijavanjem se raspadaju uz razvijanje kisika, dušika ili dušikovih oksida. Kalijev nitrat, KNO3, jedan je od sastojaka crnoga baruta, amonijev nitrat, NH4NO3, sastojak je gnojiva i sigurnosnih eksploziva, a natrijev nitrat, NaNO3, poznat kao čilska salitra, oksidacijsko je sredstvo i umjetno gnojivo. U Hrvatskoj se dušična kiselina proizvodi u Kutini.

Citiranje:
dušična kiselina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 19. 1. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16713>.