Emilija i Romanja (talijanski Emilia-Romagna), regija u sjevernoj Italiji između Apenina, rijeke Pada i Jadranskoga mora; 22 446 km², 4 446 354 st. (2011). Obuhvaća pokrajine: Bologna, Ferrara, Forlὶ-Cesena, Modena, Parma, Piacenza, Ravenna, Reggio nell’Emilia i Rimini. Upravno je središte Bologna. Uzgoj žitarica (na prvome mjestu u Italiji), vinove loze (vino lambrusco), šećerne repe, voća (breskva, kruška, jabuka). Prehrambena (sir parmezan, tjestenina, mesne prerađevine i dr.), automobilska (Modena), keramička (Faenza, Sassuolo), kemijska i tekstilna industrija; proizvodnja poljoprivrednih strojeva. Mnogobrojne toplice (Salsomaggiore, Tabiano). Uz ležišta zemnoga plina velike termoelektrane. U obalnom pojasu rašireno je ribarstvo i razvijen masovni turizam (Rimini, Riccione, Cattolica). – Područje je nastanjeno još od paleolitika, o čemu svjedoče tragovi starih kultura. U IX. i VIII. st. pr. Kr. na području Bologne razvilo se središte kulture Villanova, a od VI. do V. st. pr. Kr. razvila se etrurska kultura (ostatci u Bologni, Spini, Marzabottu). Od IV. st. pr. Kr. trajali su prodori Gala, a u II. st. pr. Kr. područje se snažnije romaniziralo (Gallia Cisalpina). Rimsko ime Emilija pokrajina je dobila po konzulu Marku Emiliju Lepidu. Godine 550. na dijelu toga područja bila je uspostavljena bizantska vlast (Egzarhat Romania), a 568. osvojili su je Langobardi. Propašću bizantske vlasti 751. područje je došlo pod franačku vlast, a od 1278. pod vlast Papinske Države. Postupno je tu nastalo više državica (Parma, Piacenza, Modena, Reggio, Bologna), koje su priznavale suverenu vlast različitih gospodara. Nakon francuske okupacije 1796. pripala je Cispadanskoj Republici, odnosno 1797. Cisalpinskoj Republici, 1802. Talijanskoj Republici, a 1808. Talijanskomu Kraljevstvu. Odlukama Bečkoga kongresa 1815. najveći dio pokrajine bio je vraćen Papinskoj Državi, osim Modene, Reggia, Parme i Piacenze, koje su bile vraćene pod habsburšku vlast. Plebiscitom stanovništvo pokrajine izjasnilo se 1860. za ujedinjenje u talijansku državu, a 1861. postala je dijelom ujedinjene Italije.
