TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Alkibijad

ilustracija
ALKIBIJAD, Rim, Vatikanski muzej

Alkibijad ili Alcibijad (grč. Ἀλϰıβıάδης, Alkibiádēs), atenski državnik i vojskovođa (Atena, oko 450. pr. Kr.Melisa, 404. pr. Kr.). Rođak Periklov i učenik Sokratov; darovit, lakomislen i samosvjestan; čas slavljen kao junak, a čas preziran kao izdajica, Alkibijad je jedna od najznamenitijih osoba stare grčke povijesti. Stupivši u politički život u vrijeme Peloponeskoga rata, prelazi od aristokrata demokratima i daje poticaj za ekspediciju na Siciliju. Optužen 415. pr. Kr. od protivnika zbog sakaćenja atenskih hermâ i pozvan na sud, sklanja se u Spartu, koja na njegov nagovor šalje vojsku na Siciliju i zaposjeda Dekeleju u Atici. Preuzevši zapovjedništvo nad spartanskom flotom, uspijeva 412. pr. Kr. odbiti od Atene njezine dotadašnje saveznike Hij, Eritru, Klazomenu i Milet, a pridobiti za Spartu perzijskog satrapa Tisaferna. Zbog neprijateljskog držanja spartanskoga kralja Agisa II., odlazi Tisafernu i započinje pregovore sa zastupnicima atenskih oligarha, a onda i demokrata, o promjeni atenskog ustava, o prijateljstvu Perzije i Atene i o svom povratku u Atenu, gdje je u odsutnosti bio osuđen na smrt. Nakon pregovora preuzima zapovjedništvo nad atenskom flotom, pobjeđuje Spartance 411. pr. Kr. kod Abida i 410. pr. Kr. kod Kizika i zauzima Bizantij i Halkedon, nakon čega se 407. pr. Kr. u Atenu vraća u slavlju. Kao strateg poduzima nove pothvate protiv Sparte. Kada zbog neuspjeha nije ponovno izabran za stratega, odlazi u dobrovoljno progonstvo, a nakon pada Atene polazi u Melisu frigijskomu satrapu Farnabazu da ga pridobije za Atenu. Taj svoj posljednji pothvat platio je životom: Farnabaz ga je umorio da ugodi Spartancima.

Citiranje:
Alkibijad. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 18. 1. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1804>.