STRUKE:

Garašanin, Ilija

Garašanin, Ilija, srpski političar (Garaši, 28. I. 1812Beograd, 22. VI. 1874). Kao pristaša ustavobranitelja emigrirao je 1840., a 1841. vratio se u zemlju i sudjelovao u rušenju kneza Mihajla Obrenovića i u dovođenju na prijestolje Aleksandra Karađorđevića. Ministar unutarnjih poslova 1843–52., 1858., predsjednik vlade 1852–53., 1861–67. Na poticaj kneza Adama Czartoryskoga, vođe poljske emigracije u Parizu, i njegova agenta u Srbiji Franje Zacha, Garašanin je 1844. sastavio Načertanije, program vanjske politike Srbije, jedan od najznačajnijih dokumenata za srpsku povijest u XIX–XX. st. Prvi se put ističe kako se Srbija »ne ograničava na sadašnje njene granice, no da teži sebi priljubiti sve narode srpske koji ju okružavaju« te obnoviti i dograditi Dušanovo carstvo. Pritom je djelovanje Srbije ograničio na južnoslavenske zemlje u Osmanskome Carstvu (ponajprije na Bosnu i Hercegovinu, koje su tretirane kao srpske zemlje, Crnu Goru i sjevernu Albaniju) i tako programu dao velikosrpsku nacionalnu koncepciju. Za realizaciju programa Garašanin je predvidio organiziranje tajne obavještajne službe i razgranat sustav promidžbe.

Citiranje:
Garašanin, Ilija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 23. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21247>.