Amurska oblast

Amurska oblast (Amurskaja oblast’; ruski Амурская область), dio Dalekog istoka, u sastavu Ruske Federacije; 361 900 km², 811 446 st. (2014). Jedna od graničnih oblasti Rusije s Kinom (Rusiji pripojena Aigunskim ugovorom 1858). Obuhvaća južne planinske lance Stanovojskoga gorja (2412 m) i nizinsko područje s mnogobrojnim rijekama koje pripadaju porječju Amura. Klima je pod utjecajem monsuna. Srednja temperatura siječnja od –24 do –32 °C; srpnja od 18 do 21 °C. Godišnja količina oborina 300 do 600 mm. Oko 65% ukupne površine obraslo četinarskom šumom. Najgušće je naseljen južni dio Zejsko-Burejske ravnice. Glavni grad Blagoveščensk; veći gradovi: Belogorsk, Svodobni, Tynda. Amurska oblast najvažnije je poljoprivredno područje ruskoga Dalekog istoka (60% zasijanih površina); Zejsko-Burejska ravnica njegova je žitnica. Siju se uglavnom pšenica, zob i soja. Stočarstvo. Iskorištavaju se ležišta zlata (porječje Zeje), ugljena, željezne rude, azbesta, mramora. Preradba drva (pretežno u priamurskom području), industrijskih strojeva i rudarske opreme (Blagoveščensk, Bureja, Rajčihinsk), industrijska preradba poljodjelskih i stočarskih proizvoda. Transsibirska željeznička pruga povezuje Amursku oblast s unutrašnjošću. Putnički promet i transport robe obavlja se Amurom i pritocima Zejom, Selemdžom i Burejom (oko 2500 km plovnih putova).

Citiranje:
Amurska oblast. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 2. 12. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=2383>.