TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Hanza

ilustracija
HANZA, područje raširenosti i utjecaja

Hanza (njem. Hansa i Hanse) (u gotskom i staronjem.: odred, skup, skupina vojnika), u srednjem vijeku najprije društvo njemačkih trgovaca u inozemstvu, koje je ponajprije trebalo štititi njihove zajedničke interese i pružiti im pomoć i zaštitu, ali je u kasnom srednjem vijeku postalo ne samo gospodarski, nego i politički i kulturni čimbenik u Sjevernoj Europi. Teško je odrediti kada su se počele razvijati uže veze između pojedinih gradova u samoj zemlji. God. 1241. ugovorili su gradovi Lübeck i Hamburg da će ujedinjenim snagama osigurati plovidbu na važnom trgovačkom putu Baltik–Sjeverno more. Tom su društvu (ligi) postupno pristupili i drugi zainteresirani gradovi toga područja (Bremen, Lüneburg, Wismar, Rostock, Stralsund i drugi manji), tako da je doskora Hanzeatska liga brojila oko 90 gradova članova. Povod za stvaranje takve lige u XIII. st. bilo je u prvom redu slabljenje državne (carske) vlasti, koja više nije mogla jamčiti sigurnost u zemlji, pa su se zato osnivala privatna društva (lige), koja su svojim članovima pružala kakvu-takvu zaštitu. Postanku i razvoju Hanze dala je osobit poticaj njemačka kolonizacija slav. teritorija istočno od Labe, koju je u XIII. st. provodio Njemački viteški red, a njome su bili zahvaćeni i pribaltički krajevi, ponajprije primorski gradovi. Tom su se kolonizacijom ojačali i proširili njemački trgovački putovi i povezali se sa starima koji su išli preko donje Rajne (sa središtem u Kölnu, Dortmundu, Soestu, Münsteru) prema Flandriji. Hanza je dosegnula vrhunac svoje moći u XIV. st. (upravo 1356–77), kada je protegnula svoju interesnu sferu duboko u kopno prema jugu sežući sve do Krakova. Na skupštini u Lübecku 1356. prvi je put Hanza dobila službeni okvir i prerasla iz udruge trgovaca u udrugu gradova (1358. prvi put nazvani gradovi Hanze »Stede van der dudeschen Hanse«). Nakon uspjeha u ratu protiv Danske (zajedno s Njemačkim viteškim redom i Švedskom), mirom u Stralsundu (1370) dobila je gospodstvo nad Baltičkim (i Sjevernim) morem. U stranim gradovima i lukama ona je imala svoja stovarišta i skladišta, agencije i urede, dobila je od stranih država preferencijalne trgovačke povlastice za svoje članice, tako da su, npr., u engleske i nizozemske luke mogli uplovljavati samo brodovi hanzeatskih gradova. Osobito jaka uporišta Hanze u inozemstvu bili su Novgorod, Gothland, Brugge i London. U to je doba Hanza doista država u državi. Iako ne treba podcjenjivati politički utjecaj Hanze, njezino se značenje više odrazilo na trgovačko-ekonomskom polju, i to više u inozemstvu negoli u vlastitoj zemlji, gdje je konkurencija pojedine gradove međusobno odvajala i dovodila ih u sukobe. Sama organizacija Hanze bila je prilično neodređena i labava unatoč zajedničkomu (ne pisanomu) ustavu, bez zajedničkih (stalnih) financija, izvršnih organa, flote, a i broj članica stalno se mijenjao. Njezin najviši organ bila je skupština gradova članova (Hansetag), koja se održavala neredovito, a i sudjelovanje na njoj bilo je slabo. Delegati na zboru bili su vezani instrukcijama svojih gradova, što je kočilo donošenje obveznih zaključaka. Jezgru je činilo 70 gradova, a njih još 130 (nikad istodobno) bili su u labavijem savezu s Hanzom. Odlučnu riječ imali su trgovci; oni su bili aristokratski sloj i u pojedinim hanzeatskim gradovima. Slabljenje Hanze pada u drugu polovicu XV. st., a uvjetovano je konkurencijom među članicama i stezanjem hanzeatskih povlastica u inozemstvu, kao i propadanjem njezinih inozemnih uporišta (Brugge, Novgorod). Još veće propadanje Hanze bilo je uvjetovano otkrićem novih zemalja i prebacivanjem ekon. težišta na Atlantik, što je imalo kao posljedicu skretanje trgovine u tom smjeru i jačanje atlantskih država (Engleske, Holandije, Francuske, Španjolske, Portugala). Oko 1612. Hanza je imala samo 14 gradova. Uže su se povezali 1630. veliki hanzeatski gradovi Lübeck, Bremen i Hamburg. Posljednji je svoj zbor Hanza imala 1669. u Lübecku, a to je i posljednji znak njezina života. Uspomene na Hanzu još se javljaju i u novije doba. Tako je 1897. u Hamburgu osnovano društvo Hanseatische Kolonisationsgesellschaft sa svrhom da provodi njemačku kolonizaciju u južnobrazilskoj državi Santa Catarini, a za I. svjetskog rata gradovi Lübeck, Bremen i Hamburg osnovali su (1915) odličje Hanseatenkreuz, koje su podjeljivali za ratne zasluge.

Citiranje:
Hanza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 13. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=24349>.