hausa, jezik kojim govori 40 do 60 milijuna ljudi u Nigeriji, Nigeru, Kamerunu, Čadu, Gani i nekim susjednim afričkim državama. Njime govore pripadnici istoimenoga naroda (Hausa) kao prvim jezikom, ali i druge etničke skupine kao drugim jezikom u međuetničkoj komunikaciji. Hausa se zajedno s jezicima gvandara, šagavu, ngizim i nekim drugima svrstava u zapadni odvjetak čadske grane afro-azijske porodice jezika (francuska škola razvrstava ga kao crnačko-afrički jezik). Od svih čadskih jezika jedino hausa ima staru pismenost, koja potječe sigurno iz XIV. st. (a možda čak iz XI. st.). Isprva se hausa pisao prilagođenim arapskim pismom, koje se naziva adžami, a danas se piše latinicom (alfabet boko). Dva su glavna dijalekta kano (na istoku) i sokoto (na zapadu). Standard se izgrađuje na temelju dijalekta kano, na kojem se (osobito u sjevernoj Nigeriji) objavljuju knjige i tiskovine. Tipološki, hausa dijeli mnoga obilježja s drugim afro-azijskim jezicima, npr. postojanje triju serija okluziva, razlikovanje ženskoga i muškoga roda, opreku između statusa constructusa i statusa absolutusa u imenskoj sklonidbi, osobit način tvorbe množine prijevojem (tzv. prelomljeni plural) itd. S druge strane, neke osobitosti hausa dijeli s afričkim jezicima koji ga okružuju (prije svega s jezicima nigersko-kordofanske porodice), npr. sustav tonova (koji se bilježe u pismu), implozivne suglasnike te postojanje tzv. ideofona, osobite vrste riječi, često onomatopejskoga značaja, kojom se iskazuje boja, miris, zvuk ili intenzitet radnje.
