Henrik VII., engleski kralj (Pembroke Castle, Wales, 28. I. 1457 – Richmond kraj Londona, 21. IV. 1509). Sin Edmunda Tudora i Margarite Beaufort, po kojoj je bio posljednji izdanak dinastije Lancaster. Osnivač dinastije Tudor (1485). Nakon umorstva Henrika VI. i njegova sina Eduarda, oko njega su se okupljali protivnici Rikarda III. Upavši s vojskom u Englesku, pobijedio je i ubio Rikarda u bitki kraj Boswortha 1485. Oženivši se 1486. Elizabetom, kćerju Eduarda IV., povezao je kuće York i Lancaster; time je bio dokrajčen rat između Crvene i Bijele ruže. Za svoje apsolutističke vladavine smirio je prilike u zemlji, učvrstio engleski prevlast u Irskoj. Mnogo je pridonio razvoju engleske trgovine i pomorstva, a talijanskom pomorcu G. Cabotu omogućio je putovanja u Sjevernu Ameriku (1497–98). Henrikovu je vladavinu opisao F. Bacon u djelu Povijest vladavine Henrika VII.