struka(e):
Herbart, Johann Friedrich
njemački filozof, pedagog, psiholog
Rođen(a): Oldenburg, 4. V. 1776.
Umr(la)o: Göttingen, 14. VIII. 1841.
ilustracija
HERBART, Johann Friedrich

Herbart [hε'~], Johann Friedrich, njemački filozof, pedagog, psiholog (Oldenburg, 4. V. 1776Göttingen, 14. VIII. 1841). Filozofiju studirao u Jeni (1797–1801), doktorirao 1802. u Göttingenu, gdje je započeo sveučilišnu karijeru predajući filozofiju i pedagogiju (1805–33). Nakon Kantove smrti naslijedio je njegovu katedru filozofije i pedagogije u Königsbergu. Herbart drži da teoretska filozofija treba ispraviti empirijske fizičke pojmove, a praktična filozofija treba objasniti i korigirati etičke i estetičke pojmove. Empirijski su pojmovi puni proturječnosti jer sadrže pojmove koji se isključuju, pa bi filozofija trebala ukloniti te proturječnosti. Pojedine su stvari složene od jednostavnih nepromjenljivih bića – »reala«, pa se zbivanje sastoji od promjenljivih prividnih odnosa (»slučajni izgled«) i nepromjenljivih prostih supstancija – »reala« (tj. specifičnih monada), za koje je karakteristična težnja za samoodržanjem. U zbilji (apsolutnom bitku) nema nastajanja i propadanja; svaki »real« ima svoju nepromjenljivu kvalitetu. Promjene dolaze od odnosa koje među nepromjenljivim »realima« utvrđuje samo naše mišljenje. Ljudska je duša »real« koji se održava putem predodžaba, a one su jedini oblik psihičkoga života. Osjećaji i težnje dobili su nesvjesno nagonsko obilježje, jer su nadvladani drugim, jačim predodžbama. Herbart iz filozofije odbacuje naučavanje o Bogu kao neznanstveno. Etika je (i dio estetike) za nj u okviru praktične filozofije znanost o moralnom ukusu. Primjenjujući psihološke postavke u pedagogiji (utjecaj J. H. Pestalozzija), znatno je utjecao na njezin daljnji razvoj. Pedagogija je u Herbarta normativna znanost, dijeli ju na praktičnu i teorijsku. Teorijsku pedagogiju dijeli na pedagogijsku teleologiju i pedagogijsku metodologiju (hodegetika i didaktika). Razvio je naučavanje o odgojnoj nastavi te postavio četiri stupnja u organizaciji nastave (jasnoća, asocijacija, sustav i metoda). Najviša je svrha odgoja krjepost, poklapanje volje s etičkim idejama u izgradnji moralne osobnosti. Glavna djela: Opća pedagogija izvedena iz svrhe odgoja (Allgemeine Pädagogik, aus dem Zweck der Erziehung abgeleitet, 1806), Glavne točke metafizike (Hauptpunkte der Metaphysik, 1806), Opća praktična filozofija (Allgemeine praktische Philosophie, 1808), Psihologija kao znanost (Psychologie als Wissenschaft, I–II, 1824–25), Nacrt pedagoških predavanja (Umriss pädagogischer Vorlesungen, 1835), Sabrana djela (12 sv., 1850–52., tiskao G. Hartenstein).

Citiranje:

Herbart, Johann Friedrich. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/herbart-johann-friedrich>.