struka(e): |

hidrosfera (hidro- + -sfera), sveukupni vodeni pokrivač Zemlje. Obuhvaća vodu u atmosferi i litosferi, u oceanima, morima, jezerima, rijekama i močvarama te vječni snijeg i led. Voda kruži u hidrosferi različitim putevima u okviru hidrološkog ciklusa. Procjenjuje se da je ukupna količina vode na Zemlji 1386 mil. km³. Od toga je u oceanima i morima 1338 mil. km³ ili 96,54%, slane je podzemne vode 12,9 mil. km³ ili 0,93%, slatke je podzemne vode 10,5 mil. km³ ili 0,76%, polarnoga i ostaloga leda i snijega ima 24,4 mil. km³ ili 1,76%, a vode u atmosferi, rijekama, jezerima i močvarama te vlage u tlu i biol. vode ima 0,2 mil. km³ ili 0,01%. Samo u rijekama ima 2120 km³ ili 0,0002% ukupnih količina vode na Zemlji. Prosječno godišnje isparivanje iznosi oko 511 000 km³, a u atmosferi se nalazi prosječno oko 12 900 km³ vode u obliku vodene pare, što je oko 40 puta manje. Prema tome, vodene mase u atmosferi mijenjaju se približno svaki deveti dan. Voda u hidrosferi u neprekidnom je kretanju i kruženju. Samo oko 35 mil. km³ ili 2,5% vode na planetu slatka je voda, i to uglavnom u obliku leda (68% pitke vode) Antarktike, Grenlanda i Arktika. Od država najveće zalihe slatke vode imaju Brazil (6950 km³), Rusija (4498 km³), Kanada (2901 km³), Kina (2800 km³), Indonezija (2530 km³), SAD (2478 km³), Bangladeš (2357 km³), Indija (2085 km³) i dr.

Citiranje:

hidrosfera. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/hidrosfera>.