Jelčić, Dubravko

ilustracija
JELČIĆ, Dubravko

Jelčić, Dubravko, hrvatski književni povjesničar, publicist i književnik (Požega, 6. XI. 1930Zagreb, 28. II. 2020). Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1956. diplomirao jugoslavistiku, a 1974. doktorirao radom o Josipu Kosoru. Radio je kao dramaturg HNK-a u Osijeku te kao profesor književnosti u Osijeku i Travniku, a od 1960. do umirovljenja 1993. u Institutu za književnost i teatrologiju HAZU-a u Zagrebu. Od 2010. do smrti bio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Požegi. Redoviti je član HAZU-a bio od 1992. Bio je saborski zastupnik 1995–99; potpredsjednik Matice hrvatske 1990–92. Jedan od istaknutijih suvremenih povjesničara hrvatske književnosti, napisao više stotina znanstvenih i publicističkih tekstova, a posebno se istaknuo kao urednik i priređivač mnogobrojnih kritičkih i sabranih izdanja djela hrvatskih pisaca (J. Kosor, Antun Gustav Matoš, Vladimir Nazor, August Šenoa, Tin Ujević) te kritičke hrestomatije Hrvatski narodni i književni preporod (1978., prošireno izdanje kao Hrvatski književni romantizam, 2002). Najistaknutiji dio njegova opusa čine literarizirane biografije hrvatskih književnika: August Šenoa njim samim (1966; prerađeno izdanje Šenoa, 1984), Kranjčević (1984), Matoš (1984), Strast avanture ili avantura strasti: Josip Kosor (1988). Biografijom i djelom T. Ujevića bavio se u esejiziranoj studiji i u radiodrami Putovanja u slobodu (Približavanje sfingi, 1979), a priredio je i tematski pojmovnik Opojnost uma: misli i pogledi Tina Ujevića (1986). Autor je Povijesti hrvatske književnosti (1997., prošireno izdanje 2004), pisane pristupačnim stilom, metodološki obilježene idejom o ulozi književnosti u oblikovanju nacionalnog identiteta, a u ozračju zapadnoeuropskih duhovnih težnji. Takvom funkcijom književnosti mahom su idejno ili metodološki vođene i ostale njegove književnopovijesne knjige, najvećim dijelom zbirke njegovih prije tiskanih članaka i eseja (Teme i mete, 1969; Za i protiv, 1971; Riječ po riječ, 1989; Preporod književnosti i književnost preporoda, 1993; Nove teme i mete, 1995; Književnost u čistilištu, 1999; Živjeti u književnosti, 2013; I jedni i drugi: kroatološke teme, 2015). Objavio je zbirku pjesama slavonske zavičajne tematike Poraz pobjednika (1962), esejizirane portrete zaslužnih Požežana (Vallis aurea, 1977), roman Strah (1994), knjige političke publicistike Pozicije i (o)pozicije (1995), Politika i sudbine (1995), Pripravni za problem? (1999), Na istoj crti (2003), 100 krvavih godina: XX. stoljeće u hrvatskoj povijesti (2004) i Pisma iz života (2009) te memoarsko-dnevničke knjige Dnevnik od rujna do rujna 1989–1990 (1991) i Nasilje žalosnih uspomena (2012). S Josipom Pečarićem objavio je publicističke knjige Tuđmanove tri sekunde (2004), Književnik Mile Budak sada i ovdje (2005) i Povijesni prijepori (2006). Dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo (2016).

Citiranje:
Jelčić, Dubravko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 20. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=28967>.