Jireček [ji'~], Josef Konstantin, češki povjesničar (Beč, 24. VII. 1854 – Beč, 10. I. 1918). Po majci unuk J. P. Šafaříka. Godine 1875. doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Pragu gdje se habilitirao 1877., a potom bio docent na katedri za zemljopis i povijest. Prihvativši poziv obnovljene bugarske vlade obavljao je (1879–84) više dužnosti u Ministarstvu prosvjete u Bugarskoj (1881–82. ministar prosvjete). Predavao je opću povijest na Sveučilištu u Pragu (1884–93) te slavensku filologiju i slavenske starine u Beču (1893–1918). Bio je član češke, austrijske i poljske akademije znanosti. Autor je mnogobrojnih djela o povijesti južnoslavenskih narodâ. Za hrvatsku povijest važne su njegove rasprave iz dubrovačke srednjovjekovne povijesti, posebice o značenju Dubrovnika u povijesti trgovine te o dubrovačkoj diplomaciji. U suradnji s B. Bogišićem priredio je Knjigu statuta grada Dubrovnika sastavljenu 1272 (Liber statutorum civitatis Ragusii compositus anno 1272, 1904). S povijesno-filološkog gledišta proučavao je prisutnost romanskog stanovništva u srednjovjekovnom Dubrovniku te pisao rasprave iz povijesti dubrovačke književnosti. Na temelju arhivskog gradiva napisao je više djela iz povijesti pojedinih balkanskih naroda: Povijest bugarskog naroda (Dějiny národa bulharského, Geschichte der Bulgaren, 1876) te Povijest Srba (Geschichte der Serben, I–II, 1911–18) i Država i društvo u srednjovjekovnoj Srbiji (Staat und Gesellschaft im mittelalterlichen Serbien, I–IV, 1912–19), djela izdana u prijevodu kao Istorija Srba (I–II, 1952). Uz L. Thallóczyja i M. Šufflaya surađivao je na albanskom diplomatičkom zborniku (Acta et diplomata res Albaniae mediae aetatis illustrantia, 1913). Ostala djela: Kršćanski element u topografskoj nomenklaturi balkanskih zemalja (Das christliche Element in der topographischen Nomenklatur der Balkanländer, 1897), Romani u dalmatinskim gradovima u srednjem vijeku (Die Romanen in den Städten Dalmatiens während des Mittelalters, 1898–99), Važnost Dubrovnika u trgovačkoj povijesti srednjovjekovlja (Die Bedeutung von Ragusa in der Handelsgeschichte des Mittelalters, 1899).
