STRUKE:

Juárez, Benito Pablo

ilustracija
JUÁREZ, Benito Pablo

Juárez [xua'res], Benito Pablo, meksički državnik (San Pablo Guelatao, Oaxaca, 21. III. 1806México, 18. VII. 1872). Po podrijetlu Zapotek. Studirao pravo (1829–31). Bio sudac (od 1841) i guverner države Oaxaca (1847–52); zbog slobodoumnih nazora u doba diktature A. L. de Santa Ane zatvoren 1853., pobjegao u SAD. Nakon povratka u zemlju bio u vladi J. Álvareza ministar pravosuđa (1855–57) te je imao ključnu ulogu u donošenju liberalnog ustava (1857). U vladi predsjednika Ignacija Comonforta (od 1857) bio ministar unutrašnjih poslova i vrhovni sudac Meksika s ovlastima potpredsjednika republike. U tzv. ratu za reformu (1856–61), pošto su konzervativno-klerikalni generali i vojska uspjeli zbaciti Ignacija Comonforta i proglasiti svojega predsjednika, Juárez je 1858. preuzeo protupredsjedništvo sa sjedištem u Veracruzu i dobio podršku SAD-a. Godine 1859. proveo je nacionalizaciju crkvenih dobara i zakonom odvojio crkvu od države. U siječnju 1861. ušao je u grad México, gdje je ustavno izabran za predsjednika. Obustavom plaćanja inozemnih dugova izazvao je oružanu intervenciju Velike Britanije, Španjolske i Francuske. Nakon što je pristao regulirati dugove, Britanci i Španjolci povukli su se, ali je Napoleon III. nastavio intervenciju. God. 1863. Francuzi su osvojili grad México i proglasili nadvojvodu Maksimilijana I. Habsburgovca meksičkim carem (1864). Juárez se povukao na sjever i nastavio akcije koje su, nakon francuskog povlačenja iz Meksika u veljači 1867. pod pritiskom SAD-a, završile porazom Maksimilijana I. U srpnju 1867. Juárez se vratio u grad México, gdje je bio izabran za predsjednika Meksika u dva mandata (1867., 1871). Junak meksičkog naroda, nazivan i »Washingtonom Meksika«; modernizirao je državu i oslobodio ju od kolonijalne ovisnosti.

Citiranje:
Juárez, Benito Pablo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 7. 5. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29416>.