struka(e):
Antigon I. Monoftalm
makedonski kralj
Rođen(a): ?, 384. pr. Kr.
Umr(la)o: kraj Ipsa, 301. pr. Kr.

Antigon I. Monoftalm (grčki Ἀντίγονος ὁ Μονόφϑαλμος, Antígonos ho Monóphthalmos: Antigon Jednooki), makedonski kralj (?, 384. pr. Kr.kraj Ipsa, 301. pr. Kr.). Zapovjednik pješaka u vojsci Aleksandra III. Velikoga, jedna od znamenitih osoba u borbama nakon njegove smrti. Postao 333. pr. Kr. satrap Velike Frigije, Likije i Pamfilije. Zastupnik ideje održavanja jedinstva Aleksandrova imperija; stvorio u Aziji, od Helesponta do Eufrata, svoju državu, kojom su prolazili najvažniji trgovački putovi iz Azije prema Sredozemnome moru. Nakon pobjede nad vladarom Egipta Ptolemejem I., u pomorskoj bitki kod Salamine, na Cipru se proglasio kraljem (306. pr. Kr.). Poginuo u bitki protiv udruženih dijadoha, koji su zatim podijelili njegovu državu.

Citiranje:

Antigon I. Monoftalm. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/antigon-i-monoftalm>.