Antigon I. Monoftalm (grčki Ἀντίγονος ὁ Μονόφϑαλμος, Antígonos ho Monóphthalmos: Antigon Jednooki), makedonski kralj (?, 384. pr. Kr. – kraj Ipsa, 301. pr. Kr.). Zapovjednik pješaka u vojsci Aleksandra III. Velikoga, jedna od znamenitih osoba u borbama nakon njegove smrti. Postao je 333. pr. Kr. satrap Velike Frigije, Likije i Pamfilije. Zastupnik ideje održavanja jedinstva Aleksandrova imperija, stvorio u Aziji, od Helesponta do Eufrata, svoju državu, kojom su prolazili najvažniji trgovački putovi iz Azije prema Sredozemnome moru. Nakon što je njegova flota (koju je vodio sin mu Demetrije) u pomorskoj bitki kod Salamine pobijedila egipatsku flotu, na Cipru se proglasio kraljem (306. pr. Kr.) te sina imenovao suvladarom. Poginuo je u bitki protiv udruženih dijadoha, koji su zatim podijelili njegovu državu.
