Khevenhüller [ke:'fənhyləɹ], Ludwig Andreas, austrijski maršal (?, 30. XI. 1683 – Beč, 26. I. 1744). Sudjelovao u Ratu za španjolsku baštinu (1701–14), a zatim i u protuosmanskim bitkama kraj Petrovaradina (1716), Temišvara i Beograda (1717). God. 1723. promaknut u čin generala bojnika, a 1733. u čin podmaršala; iste je godine postao zapovjednikom tvrđave Osijek te zapovijedajućim generalom u slavonskoj Vojnoj krajini. Ratovao je potom u Italiji, a nakon što je 1737. promaknut u čin maršala u više protuosmanskih bitaka, u Prvom šleskom ratu (1740–42) i Ratu za austrijsku baštinu (1740–48). Kao zapovjednik slavonske Vojne krajine uvidio je potrebu njezina preustroja nakon pomicanja granica s Osmanskim Carstvom (mirovni ugovori 1699. i 1718). God. 1733. obišao je Slavoniju i izvijestio Dvorsko ratno vijeće o teškim prilikama stanovništva, opterećenoga prevelikim davanjima i zloporabama komorskih činovnika te potkraj 1734. iznio prijedlog preustroja. Cilj mu je bio popraviti teško gospodarsko stanje slavonskoga dijela vojne granice te smanjiti prevelike novčane namete i radne obveze. Krajišnici su trebali biti oslobođeni davanja prinosa, a obveza tlake odredila bi se točnim propisom; trećina krajišnika imala bi vojnu obvezu odlaska u rat, trećina bi bila raspoređena na čuvanju Vojne krajine, a trećina bi se bavila poglavito gospodarskim djelatnostima. Rat za poljsku baštinu (1733–35) omeo je izvedbu preustroja, inače jedne od prvih u nizu reformi Vojne krajine u 1740-ima, pa je najveći dio prijedloga ostao neizvršen.
