klasična (ili klasička) filologija, filološka disciplina koja se bavi klasičnim jezicima, tj. grčkim i latinskim antičkoga razdoblja. U XIV. se stoljeću u Italiji pojavila ideja da jedino proučavanje i nasljedovanje antičkih uzora može pružiti solidne temelje svekolikom obrazovanju, što je dovelo do intenzivnog čitanja, prepisivanja i tumačenja tekstova klasične rimske, a potom i grčke književnosti, pri čemu osobita zasluga pripada Francescu Petrarci. U XIX. st. klasična filologija, osobito u Njemačkoj, konstituirala se kao ambiciozna znanost o cjelokupnoj grčkoj i rimskoj starini, koja prikuplja i interpretira pisane i materijalne ostatke antičkoga svijeta, obuhvaćajući tako i zadaće samostalnih disciplina kao što su arheologija, etnografija, epigrafija, povijest religije itd. Danas se klasična filologija uglavnom ograničava na proučavanje antičkih jezika i književnosti. U Hrvatskoj su klasičnofilološka istraživanja dobila punu znanstvenu sustavnost osnutkom Sveučilišta u Zagrebu 1874.
