Kochanowski [kohano'fsk’i], Jan, poljski književnik (Sycyn kraj Radoma, 1530 – Lublin, 22. VIII. 1584). Najveći poljski pjesnik do A. Mickiewicza. Studirao je u Krakovu, Königsbergu i Padovi; često je putovao (u Parizu upoznao P. Ronsarda). God. 1563–70. tajnik kralja Sigismunda Augusta, u doba kada je kraljevska kancelarija bila najznačajnije središte poljske renesanse. Nakon 1573. povukao se na svoje imanje u Czarnolas. Školovan u klasičnoj humanističkoj tradiciji, za studija pisao ljubavne pjesme i epigrame na latinskom (objavljeni pod naslovom Elegije – Elegiae, 1584) te na poljskom jeziku Pjesan o potopu (Pieśń o potopie, 1557) i refleksivnu pjesmu poznatu po prvom stihu Što hoćeš od nas, Bože, za darove štedre? (Czego chcesz od nas, Panie, za Twe hojne dary?, 1562). Za dvorske službe nastali su spjevovi u ironijsko-humornom tonu Zuzanna (1562) i Šah (Szachy, 1564), alegorijska didaktička poema Sloga (Zgoda, 1564), u kojoj je iznio nezadovoljstvo moralnim padom plemićke republike, i satirično-politička poema uperena protiv plemstva Satir ili divlji čovjek (Satyr, albo Dziki mąż, 1564). Po uzoru na Horacijeve ode sastavio je na latinskom Knjižicu lirskih pjesama (Lyricorum libellus, 1580). Elegijska, himnička i prigodna lirika u zbirci Pjesme (Pieśni, 1584) uspostavila je temelje poljskoga pjesništva i poljskoga književnoga jezika. Raznorodnost njegova opusa upotpunjuju anegdotalni humoristični Epigrami (Fraszki, 1584), pjesnikov poetski dnevnik koji je pisao od mladosti do kraja života, homerovska poema Zastava ili Prusko poklonstvo (Proporzec albo Hołd pruski, 1569) te prva poljska renesansna tragedija, Prijam grčkih poklisara (Odprawa posłów greckich, 1578), nastala prema starogrčkim uzorima i s temom pada Troje. Među religijskim djelima najvažniji je Davidov psaltir (Psałterz Dawidów, 1579), parafraza biblijskih psalama. Značajni su i ciklus idila Ivanjska pjesma o krijesu (Pieśń świętojańska o sobótce, 1590) te napose Elegije (Treny, 1580), svjedočanstvo pjesnikovih egzistencijalnih i vjerskih dvojbi, potaknutih gubitkom kćeri. Elegije Kochanowskoga vrhunac su poljske renesansne književnosti.
