TRAŽI DALJE:
STRUKE:

krematorij

ilustracija
KREMATORIJ u Zagrebu

krematorij (prema lat. crematio: spaljivanje), zgrada s postrojenjem za spaljivanje pokojnika. U zgradi se nalazi i dvorana za pogrebne svečanosti. Spaljivanje (kremacija) obavlja se u posebnoj prostoriji, različitim postupcima, obično u pećima, gdje se pokojnikovo tijelo pretvara u pepeo izlaganjem vrućem zraku od 600 do 1000 °C; pepeo se skuplja u urne i prenosi u posebne male grobnice. Spaljivanje traje 60 do 120 minuta (masa pepela ljudskoga tijela kreće se između 3 i 4% od ukupne tjelesne mase i iznosi prosječno oko 2,5 kg). – Spaljivanje pokojnika (→ incineracija) mlađi je način pokopa od ukopa (→ inhumacija), ali se obavljalo već u prapovijesti. Tijekom srednjega vijeka i ranoga modernog doba spaljivanje se obavljalo zbog sanitarnih razloga (npr. za velikih epidemija). Začetci modernoga pokreta za kremaciju javili su se potkraj XVIII. st., a prvi zakon koji ju je pravno izjednačio s ukopom donio je Napoleon 1800. Kremaciju su zagovarali liberalno orijentirani krugovi, jer su se protivili prevladavajućim kršćanskim i židovskim vjerskim običajima, a i zbog higijensko-sanitarnih razloga. Od 1870-ih pokret za kremaciju razvijao se iz Engleske (iz koje se proširio i u SAD) te Italije, a podupirali su ga i liberalni njemački liječnici, posebice nakon što je na svjetskom kongresu liječnika u Firenci prihvaćena rezolucija o spaljivanju mrtvih »u ime općeg zdravlja i civilizacije«. Načela moderne kremacije formulirao je njemački liječnik F. Küchenmeister, a prvi europski krematorij podignut je 1876. u Milanu pa su se od tada krematoriji proširili diljem Europe. Zastrašujuću su namjenu imali tijekom II. svjetskog rata i holokausta, kada su masovno bili spaljivani pobijeni Židovi i drugi zatočenici u nacističkim logorima. – Početci kremacijskoga pokreta u Hrvatskoj vezani su uz djelovanje rovinjskoga liječnika Lodovica Brunettija tijekom 1870-ih. U Zagrebu je 1928. postojao projekt podizanja krematorija, ali do realizacije nije došlo zbog financijskih razloga. Prvi (i do sada jedini) krematorij u Hrvatskoj podignut je na zagrebačkom groblju Mirogoj (1981–85) prema projektu M. Hržića, D. Mancea i Z. Krznarića.

Citiranje:
krematorij. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 7. 5. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33865>.