TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Kumrovec

ilustracija
KUMROVEC
ilustracija1ilustracija2

Kumrovec, naselje i općinsko središte u Hrvatskome zagorju, 6 km sjeverozapadno od Klanjca i 61 km od Zagreba; 269 st. (2011). Leži na 234 m apsolutne visine, uz željezničku prugu koja vodi dolinom rijeke Sutle k Sloveniji. Etnografski muzej Staro selo (osn. 1953., zaštićen od 1969) na otvorenome, s rodnom kućom i kipom (rad A. Augustinčića) J. Broza-Tita te kurijom obitelji Erdődy. Povrh naselja nalazi se kapela sv. Roka (XVII. st.). Poljodjelstvo; stočarstvo (svinja, govedo). Ljevaonica (čelik). – U pisanim vrelima prvi se put spominje 1463. kao selo u sastavu cesargradskoga vlastelinstva u posjedu obitelji Baumkircher, a od 1501. u posjedu obitelji Stubenberger. U istome je razdoblju u crkveno-upravnoj podjeli Kumrovec pripadao župi Tuhelj. Od kraja XV. st. do 1575. kumrovečko su područje pustošili Osmanlije, a sličnu je sudbinu taj kraj doživio i za seljačke bune 1573. zbog sukoba plemićke i seljačke vojske. U XVI. st. u Kumrovec su se naselili seljaci s područja Jastrebarskoga. Nakon ukinuća kmetstva 1848. položaj tamošnjega seljaštva, zbog novouspostavljenih gospodarskih odnosa i pojačanoga lihvarstva, znatno se pogoršao. U XIX. i početkom XX. st. kumrovečki su seljaci postali podložnici veleposjednika iz susjednog Razvora. U istome je razdoblju, zbog usitnjenosti seljačkih posjeda i nedostatka zemlje, započelo iseljavanje stanovnika u inozemstvo. Te su migracije pojačane otkako su zagorski vinogradi bili pogođeni filokserom. Kao rodno mjesto J. Broza-Tita, nakon II. svjetskoga rata Kumrovec se obnovio i turistički razvio (1961. imao je 275 st.).

Citiranje:
Kumrovec. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 23. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34613>.