struka(e): |

Kupres, grad u zapadnoj Bosni, u istočnome dijelu Kupreškoga polja, BiH (Federacija BiH); 2883 st. (2013; 2715 st., 1991). Leži podno Stožera (Vrana, 1758 m), na 1190 m apsolutne visine, uz cestu Bugojno–Tomislavgrad–Split preko Kupreških ili Velikih vrata (1384 m). Metalna, drvna i tekstilna industrija. Zimski turizam (skijališta). – Područje Kupresa bilo je nastanjeno već u prapovijesno doba. Iz željeznoga doba sačuvali su se tragovi gradinskih naselja Delmata. Od I. st. bio je u sastavu rimske provincije Dalmacije. Nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva dio je Istočnogotskoga Kraljevstva i Bizantskoga Carstva. Od IX. st. bio je u sastavu starohrvatske Hlijevanske županije. Iako se spominje 1461. u ispravi bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića, Kupres je kao osmansko naselje bio osnovan tek u prvoj polovici XVII. st. Kupreška kapetanija osnovana je u prvoj polovici XVII. st., a ukinuta 1835. U sastavu Osmanskoga Carstva Kupres je bio do 1878. kada je ušao u sastav austro-ugarske BiH. Od 1922. u sastavu Travničke oblasti, od 1929. u Primorskoj banovini, a od 1939. u Banovini Hrvatskoj. Krajem srpnja i u prvoj polovici kolovoza 1942. partizanske su snage ušle u Bugojno, Duvno i Livno, ali ne i u Kupres, jer su na tom prostoru ustaške jedinice, osobito Crna legija, pružile snažan otpor. Obostrano brojne žrtve uključivale su i civile (Srbi stradali u pokoljima koje je izvršila Crna legija, a Hrvati i Muslimani od partizana). U proljeće i ljeto 1945. dogodile su se masovne odmazde nad pripadnicima postrojbi NDH i njihovim obiteljima. U Jugoslaviji Kupres je bio samostalna općina. Na početku rata u BiH, u travnju 1992., došlo je do oružanih sukoba nakon kojih su srpske snage zauzele kupreško područje. Od početka studenoga 1994. pod nadzorom je hrvatskih i bošnjačkih snaga.

Citiranje:

Kupres. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kupres>.