Langiewicz [lang’e'v’ič], Marian, poljski revolucionar i političar (Krotoszynie, 5. VIII. 1827 – Istanbul, 11. V. 1887). Časnik u pruskoj vojsci (1859), profesor na Poljskoj vojnoj akademiji u Parizu (1860), dobrovoljac u Garibaldijevu pohodu na Napulj (1860) i profesor na vojnoj akademiji u Cuneu (1861). Bio je vođa poljskog ustanika u području Sandomierza 1863. Nakon početnih uspjeha dobio je diktatorske ovlasti, ali nije uspio uspostaviti jedinstvo ustanka. Nakon vojnog poraza i samo deset dana diktature pobjegao je u Galiciju, gdje je bio u zatvoru do 1865. Kao emigrant živio je u Švicarskoj i Francuskoj (pod imenom Langlé), a zatim je 1867. stupio u osmansku vojsku, u kojoj je služio kao Langie Beg. Napisao Izvješća o mojoj kampanji 1863 (Relacya o kampanii własney 1863 r., 1905).