Leuven [lø:'və] (nizozemski; francuski Louvain [luv']), glavni grad pokrajine Flamanski Brabant (Vlaams-Brabant; od 1995) u Flandriji, na rijeci Dyle, srednja Belgija; 99 280 st. (2016). Najstarije belgijsko sveučilište (Katoličko sveučilište Leuven, osnovano 1425; god 1968. razdvojilo se na osnovu jezika na dva samostalna sveučilišta, na nizozemsko, koje je ostalo u Leuvenu, i francusko, koje je preselilo u obižnji novoosnovani Louvain-la-Neuve), muzeji (pivarski, flamanskoga slikarstva i dr.), gradska vijećnica i gotička crkva Sint Pieterskerk iz XV. st., bogata knjižnica (teško stradala u I. i II. svjetskom ratu). Metalna, kemijska (boje), elektrotehnička i prehrambena industrija, a u novije doba sjedište biotehnoloških i informatičkih kompanija; poznat po tradicionalnoj proizvodnji piva (Stella Artois i dr.). – Prvo naselje na području današnjega grada podignuli su Rimljani i nazvali ga Luvanium. Na njegovu mjestu razvilo se u ranome srednjem vijeku novo naselje koje se prvi put spominje 884., kada su ga osvojili Normani. Godine 891. normanski Leuven osvojio je karantanski vojvoda i istočnofranački kralj Arnulf i na mjestu stare utvrde sagradio novu, a pod njegovom se zaštitom Leuven razvijao kao trgovište. U XI. st. bio je sjedište louvainskih grofova i brabantskih vojvoda (1190–1383). Intenzivan razvoj manufakture sukna (od sredine XII. st.) uvjetovao je naglo širenje grada. U XIV. st. bio je poprište borbi obrtničkih cehova s gradskim plemstvom (1302., 1360., 1378). Jačanjem Bruxellesa u XV. st., Leuven je postupno gubio svoje dotadašnje gospodarsko značenje, ali je ostao kulturno središte. Teško je stradao za I. i II. svjetskog rata.
