struka(e): religija
Maksim Ispovijedalac, sv.
bizantski teolog i crkveni otac
Rođen(a): Carigrad, oko 580.
Umr(la)o: Lazika na Kavkazu, 13. VIII. 662.

Maksim Ispovijedalac, sv. (također Priznavalac, grčki Μάξıμος ὁ Ὁμολογητής, Máksimos ho Homologētḗs, latinizirano Maximus Confessor), bizantski teolog i crkveni otac (Carigrad, oko 580Lazika na Kavkazu, 13. VIII. 662). Bio je tajnik cara Heraklija (610–630), zatim se povukao i živio kao monah u Skutariju; neko vrijeme boravio u Africi i potom u Rimu. Borio se protiv monoteletizma, koji je nametnuo car. Prognan od carske vlasti na Kavkaz; prema tradiciji, za kaznu su mu bili odsječeni jezik i desna ruka. Najznačajniji bizantski teolog i mistik VII. st., pisac mnogih djela (glavno Mistagogija – Μυσταγωγία), u kojima povezuje dotadašnja dostignuća bizantske teologije i kršćanske filozofije. Utjecao na zapadnu skolastiku (Ivan Škot Eriugena) i mistiku. Svetac Pravoslavne i Katoličke crkve, spomendan 13. kolovoza, na Istoku i 21. siječnja.

Citiranje:

Maksim Ispovijedalac, sv.. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/maksim-ispovijedalac-sv>.