Maugham, Somerset

ilustracija
MAUGHAM, Somerset

Maugham [mɔ:m], (William) Somerset, engleski književnik (Pariz, 25. I. 1874Nica, 16. XII. 1965). Studirao medicinu u Heidelbergu i Londonu. U doba I. svjetskog rata radio za britansku obavještajnu službu. Od 1928. trajno živio na francuskoj rivijeri (Cap Ferrat). Boravio je u New Yorku i Parizu te mnogo putovao po Meksiku, Kini, Aziji, južnim morima i dr. O svojem liječničkom iskustvu pisao je u prvom romanu Liza iz Lambetha (Liza of Lambeth, 1897). Stekao je nasljedstvo pa je napustio medicinu; uspjeh njegovih edvardovskih društvenih komedija, npr. Lady Frederick (1911) i dr., naveo ga je da se profesionalno posveti pisanju; kazališna je djela prestao pisati 1930-ih. Ostvario je opsežan i raznovrstan opus, no njegov književni ugled počiva na četirima romanima: na poluautobiografskome Ljudsko robovanje (Of Human Bondage, 1915), dvama s biografskim motivima, iz života P. Gauguina Mjesec i novčić (The Moon and Sixpence, 1919) i Th. Hardyja i H. Walpolea Kolači i pivo (Cakes and Ale, 1930), te na romanu o američkom ratnom veteranu Oštrica britve (The Razor’s Edge, 1946). Jednostavnim i jasnim stilom pisao je o stranputicama volje i erosa, pojedincima u sukobu s neprikladnom društvenom sredinom, obavijajući njihove sudbine efektnom skepsom i ironijom, pa i cinizmom. Kratke priče, zbog kojih ga uspoređuju s G. de Maupassantom, često je smještao u monden svijet na egzotičnim mjestima; ističe se npr. Kiša (Rain, u zbirci Drhtaji listaTrembling of a Leaf, 1921). Unatoč svojedobno velikoj popularnosti, Maugham je na kraju tvrdio da se složio s mišljenjem što ga je naveo u autobiografiji Kada se sve zbroji (The Summing Up, 1938) – da »stoji u prvom redu drugorazrednih pisaca«, što je uglavnom i mišljenje suvremene kritike.

Citiranje:
Maugham, Somerset. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 18. 1. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=39537>.