struka(e):

Mezija (latinski Moesia), antička pokrajina na Balkanskom poluotoku, južno od donjega Dunava te donjega toka Save i istočno od Drine. Ime je dobila po tračkome plemenu Mežana (grčki Mυσοί, Mysoí, latinski Moesi). Rimljani su je osvojili 29/28. pr. Kr., a 9. godine postala je carskom provincijom. Pod carem Domicijanom bila je podijeljena na provinciju Moesia Superior ili Prima, sa središtem u Serdici (danas Sofija), i na provinciju Moesia Inferior ili Secunda, sa središtem u Marcianopolisu (danas Reka Devnja kraj Varne). Car Trajan je geografski pojam Mezije protegnuo i na kraj sjeverno od Dunava, a Dobrudžu je osigurao limesom koji se protezao od Dunava do Crnoga mora. Važnija mjesta u Meziji bila su i Singidunum (Beograd), Viminacium (Kostolac), Durostorum (Silistrija), Scupi (Skoplje), Odessus (Varna). U III. st. počeli su u Meziju prodirati Goti, ali su 269. kraj Niša bili poraženi. Tada su ondje kolonizirani romanizirani Dačani i Goti, koji su na Dunavu držali granicu Bizantskoga Carstva sve do provale Slavena u drugoj pol. VI. st.

Citiranje:

Mezija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 18.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mezija>.