Michelet, Jules

ilustracija
MICHELET, Jules, rad Th. Couturea, Pariz, Musée Carnavalet

Michelet [mišlε"], Jules, francuski povjesničar i esejist (Pariz, 21. VIII. 1798Hyères, 9. II. 1874). Profesor povijesti na Collège Rollin od 1821., École normale supérieure od 1827., Collège de France od 1838., a od 1830. istodobno je bio djelatan u državnom arhivu. Nakon državnog udara 1851., a zbog demokratskih i antiklerikalnih ideja, izgubio je katedru. Predstavnik romantičke historiografije, smatrao je da je povijest usko vezana uz druge discipline (arheologija, lingvistika, itd.) i određivao svoj »povijesni program« u izreci: povijest treba biti »uskrsnuće cjelovitoga života«. Uz tlo i klimu, kulturu, zauzimao se i za povijest običnoga naroda, za »malog čovjeka«. Povijesne su mu knjige žive, čitke, ali često bez nužne kritike izvora. Najpoznatija je Povijest Francuske (Histoire de France, 1833–67). Uz povijesna djela objavio je i zanosno pisanu knjigu Narod (Le Peuple, 1846), koja je utjecala na ideologiju sela, a kod nas na A. Radića. Ostavio je i Dnevnik (Journal, I–IV, 1959–76).

Citiranje:
Michelet, Jules. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 25. 7. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40552>.