struka(e): hrvatska književnost
Milčinović, Adela
hrvatska književnica, publicistica i novinarka
Rođen(a): Sisak, 14. XII. 1879.
Umr(la)o: New York, 18. VI. 1968.
ilustracija
MILČINOVIĆ, Adela

Milčinović, Adela, hrvatska književnica, publicistica i novinarka (Sisak, 14. XII. 1879New York, 18. VI. 1968). Završila Učiteljsku školu sestara milosrdnica u Zagrebu te pohađala tečaj iz povijesti umjetnosti u Hamburgu i predavanja na Višoj ženskoj školi u Leipzigu. Radila je u Narodnome vijeću u Zagrebu kao podtajnica Financijskog odsjeka i tajnica Narodnoga ženskog saveza. Borila se za ženska prava i zaštitu djece. Sudjelovala je na skupštini Međunarodne lige za žensko pravo glasa u Rimu (1923) i na Međunarodnoj skupštini za sprječavanje trgovine bijelim robljem u Grazu (1924). God. 1925. otišla je na Međunarodnu skupštinu Ženskoga saveza u Washington, a iste se godine nastanila u New Yorku te počela voditi ured Iseljeničkog izaslanstva. God. 1943. postala je lektorica i novinarka Ureda za ratne informacije, poslije Glasa Amerike, a u hrvatskom tisku objavljivala je članke o hrvatskim iseljenicima. Pisala je crtice, novele, drame, književne kritike, pedagoške i feminističke članke. Sa suprugom Andrijom Milčinovićem objavila je knjigu Pod branom (1903). Njezin dio knjige književna je tematizacija društvenog statusa žene, nadahnuta tada sve žešćim feminističkim pokretom. Prva samostalna knjiga (Ivka, 1905) zbirka je crtica o ženskim sudbinama, a najzrelija joj je proza pripovijest Sjena (1919), u kojoj je naglasak na ozračju rata kao pokretaču događajnoga sloja i problemu bračnoga nesklada i ženske osjetljivosti, što prerasta u studiju ženske psihe. Iste je godine objavila i trodijelnu pripovijest Gospođa doktorica, lirsku studiju o nesigurnoj ženskoj naravi i njezinu nesporazumu sa suprotnim spolom. U Novelama (1921) varira teme i motive vezane uz nerazumijevanje među spolovima i psihoportrete ženskih protagonistica. Drama Bez sreće (1912) naturalistička je drama s tematikom slavonskoga seoskog života. Napisala je i biografsku studiju Dragojla Jarnevićeva (1907). Usporedno s književnim stvaranjem zanimala se za društveni položaj žene i u tadašnjoj publicistici svakako je jedna od najborbenijih sudionica mladoga hrvatskoga ženskog pokreta.

Citiranje:

Milčinović, Adela. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/milcinovic-adela>.