TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Miller, Arthur

ilustracija
MILLER, Arthur
ilustracija1ilustracija2

Miller [mi'ləɹ], Arthur, američki književnik (New York, 17. X. 1915Roxbury, Connecticut, 10. II. 2005). Odrastao u obitelji židovskih useljenika koje je teško pogodila gospodarska kriza 1929. Bio je pjevač na lokalnoj radiopostaji, vozač kamiona, konobar i slično; studirao (1934–38) novinarstvo na Sveučilištu u Michiganu, gdje je počeo pisati prve dramske tekstove. Nakon slaba odjeka prvih drama i romana Žarište (Focus, 1945), u kojem kritizira američki antisemitizam, pozornost kritike i publike privukao je dramom Svi moji sinovi (All My Sons, 1947), o tvorničaru vojnih zrakoplova i ratnom profiteru koji neodgovornošću izaziva pogibiju mnogih pilota pa i vlastitoga sina. Slijedi najpoznatija njegova drama Smrt trgovačkog putnika (Death of a Salesman, 1949), u kojoj se kroz prikaz osobnoga i poslovnoga sloma glavnog lika kritički osvrće na »američki san«. Tu je dramu režirao 1983. u Pekingu te iskustvo opisao u knjizi Trgovački putnik u Pekingu (Salesman in Beijing, 1984). Tema je drame Kušnja (The Crucible, 1953; u Hrvatskoj izvođena pod naslovom Vještice iz Salema) progon vještica u Americi u XVII. st., no autor zapravo progovara o fenomenu masovne histerije koja je zahvatila američko društvo u doba makartizma (→ mccarthy, joseph raymond). Izdaja i osveta u središtu su drame Pogled s mosta (A View from the Bridge, 1955), o odnosima među radnicima na brooklynskim dokovima. Na proturječne reakcije i površna tumačenja naišla je »drama sjećanja« Nakon pada (After the Fall, 1964). Premda se u njoj ponovno bavi problemom progona, izdaje i osobne krivnje i uspostavlja analogiju između njemačkog nacizma i holokausta, te američkog antikomunizma i antisemitizma, zanimanje su gotovo isključivo izazvale aluzije na njegov brak s M. Monroe i njezino samoubojstvo. Krivnjom pojedinca u kontekstu holokausta bavi se i u drami Slučaj u Vichyju (Incident at Vichy, 1964), a odnosom dvojice braće u drami Cijena (The Price, 1968). Niz drama i jednočinki koje je napisao 1970-ih i 1980-ih, kada je nastala i njegova autobiografija Zavijutci vremena: životopis (Timebends: a Life, 1987), nije imao odjeka, ali su novo zanimanje za Millera 1990-ih pobudile drame Posljednji Sjevernjak (The Last Yankee, 1990), o susretu dvaju bračnih parova u duševnoj bolnici, Razbijeno staklo (Broken Glass, 1994), o tjeskobi i strahu koji paraliziraju žrtvu, i Veze gospodina Petersa (Mr. Peters’ Connections, 1998), o umirovljenom pilotu kojega muči pitanje »o čemu se u životu radi«. Privrženik ibsenovske dramaturgije, u kojoj se konfliktne situacije objašnjavaju i pokušavaju riješiti uvidom u prošlost i svijest pojedinca te verbalnom analizom uzroka sadašnjemu stanju, a dramski likovi redovito promatraju u kontekstu gospodarskih, društvenih, političkih i ideoloških zbivanja, Miller je na hrvatskim pozornicama bio često izvođen u 1950-ima i 1960-ima.

Citiranje:
Miller, Arthur. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 3. 12. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40904>.