TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Mordovija

Mordovija (Mordvinija; ruski i mordvinski Мордовия), republika u europskom dijelu Rusije; 26 100 km², 843 819 st. (2010). Obuhvaća sjeverozapadni dio Privolške uzvisine (do 322 m). Klima je umjereno kontinentalna; srednja je temperatura siječnja –11 °C, a srpanja 19 °C; godišnja je količina oborina 400 do 500 mm. Riječna mreža sastoji se od Mokše, Sure, Alatira i njihovih pritoka (porječje Volge). Šume prekrivaju 34% površine republike. Stanovnici su Rusi (53,4%, 2010), Mordvini (40,0%), Tatari (5,2%) i dr. Službeni su ruski i mordvinski jezici. Na 1 km² žive prosječno 32 st. Glavni je grad Saransk (297 425 st., 2010); ostali su veći gradovi: Ruzaevka i Kovylkino. U gradovima živi 60,4% stanovništva (2010). Od ukupne površine na oranice otpada 42%. Najviše se siju žitarice (raž, pšenica, zob i proso), a od industrijskih biljaka konoplja, šećerna repa, duhan i suncokret; razvijeno je vrtlarstvo i voćarstvo. U stočarstvu prevladava uzgoj goveda i ovaca; pčelarstvo. Strojogradnja, drvna, kemijska, prehrambena (tvornice mesnih i mliječnih konzervi i dr.) i elektrotehnička industrija te industrija građevnoga materijala (cement). Na području Mordovije izgrađena je gusta cestovna i željeznička mreža. – Mordvinski plemenski savezi Erzja i Mokša priznavali su u X. st. vrhovnu vlast države Povolških Bugara (Protobugara). Od XIII. st. nalazili su se pod vlašću Mongola i Tatara, prvotno Zlatne Horde, a poslije Kazanjskoga Kanata. Pod rusku vlast došli su 1552. Sudjelovali su u ustancima Ivana Isajeviča Bolotnjikova i S. Rjazina u XVII. st. i J. I. Pugačova u XVIII. st. Poč. 1918. učvrstila se vlast sovjetâ, a 1928. dobili su autonomiju u okviru Ruske SFSR, jer je u srednjem Povolžju osnovan Mordovijski (Mordvinski) nacionalni okrug. Okrug je 1930. postao Mordovska AO, a 1934. Mordovska Autonomna SSR.

Citiranje:
Mordovija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 15. 6. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41895>.