TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Novalis

ilustracija
NOVALIS

Novalis [nova:'lis] (pravo ime Georg Philipp Friedrich Freiherr von Hardenberg [ha'rdənbεrk]), njemački književnik (Oberwiederstedt kraj Mansfelda, 2. V. 1772Weißenfels, 25. III. 1801). Najznačajniji predstavnik ranoromantičarskoga kruga u Jeni. Studirao je pravo, matematiku i filozofiju u Jeni, Leipzigu i Wittenbergu, a studij je završio 1794. kao jedan od najboljih studenata. U Freibergu je 1797–99. studirao rudarstvo. God. 1795. zaručio se s trinaestogodišnjom Sophie von Kühn, čija je tragična smrt 1797. znatno utjecala na njegovo stvaralaštvo. Novalis je svojim djelima i životom postao prototip ranoromantičarskoga pjesnika koji mistična iskustva i čežnju za smrću povezuje s tehničkim i filozofskim znanjima. U Fragmentima (Fragmente, 1798) razvija filozofiju »magijskog idealizma«, dinamične ravnoteže između zbilje, ideje i mašte te između čovjeka i svijeta. U časopisu Athenäum objavio je Himne noći (Hymnen an die Nacht, 1800), koje se nadovezuju na tradiciju noćnoga pjesništva i u uzvišenom tonu, u mistično-erotskim metaforama, slave ljubavno sjedinjenje u transcendentnoj stvarnosti. U nedovršenom romanu Heinrich von Ofterdingen (1802) Novalis nastavlja svoj program poetiziranja svijeta stvarajući novu sliku srednjeg vijeka, u kojoj vladaju panteizam i vjerski univerzalizam. Novalisov roman kritika je Goetheove racionalističke slike svijeta, pa se čita kao oprjeka njegovu Wilhelmu Meisteru. Kao simbol transcendentalne misije pjesništva u kojoj se stapaju stvarnost i san te omogućuje prijelaz u mitsko bivanje bez povijesti Novalis stvara romantičarski »plavi cvijet«. Zbog prerane smrti od tuberkuloze njegovo je djelo ostalo fragmentarno. Novalisovo pjesništvo utjecalo je na E. A. Poea, G. de Nervala, francuske simboliste, H. v. Hofmannsthala, S. Georgea i dr.

Citiranje:
Novalis. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 28. 10. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44235>.