TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Occam, William

Occam (Ockham) [ɔ'kəm], William, engleski filozof (Ockham, oko 1285München, nakon 1347). Franjevac, predavao u Oxfordu 1317–19. Od 1324. u Avignonu; zbog sukoba s papom Ivanom XXII. oko pitanja franjevačkog siromaštva i papine svjetovne vlasti (tvrdio je da je papa suveren samo u pitanjima Crkve) 1328. pobjegao je u Bavarsku. Razdvajajući vjeru i znanje, nastojao je pronaći pravi način stjecanja sigurnosti ljudske spoznaje te utvrditi značaj znanstvenosti naših iskaza. Istinitost nekog suda počiva na njegovoj evidentnosti, a ona se odnosi i na nužna i na kontingentna (slučajna) stanja stvari o kojima se neki sud izriče. Nužna je pretpostavka svakoga suđenja o nekom stanju stvari da je to stanje prethodno shvaćeno. Akt shvaćanja (apprehensio) i akt suđenja (iudicatio) nisu identični zato što je prvi akt neposredni uvid u činjenično stanje o kojem se sudi i jednako tako uvid u članove samoga suda. Occam je razlikovao apstraktivnu i intuitivnu spoznaju: dok se putem intuitivne spoznaje (notitia intuitiva) izravno spoznaje egzistencija ili neegzistencija nekoga predmeta i time stječe nedvojbena evidencija o tom kao podloga evidentnih stavova, apstraktivna spoznaja (notitia abstractiva) ne može pružiti potpunu evidenciju pa zato potpuno zanemaruje to pitanje i usredotočuje se na slučajna stanja stvari. Te dvije vrste spoznaje omogućuju iskustvenu spoznaju (notitia experimentalis), putem koje intelekt može na duhovni način, sa stajališta cjeline, spoznati različite pojedinačne predmete. Opći pojam (universale) ono je što se može iskazati o više predmeta, ono što prebiva u duhu, ali opće ne može biti predmetom iskustvene spoznaje zato što se ona uvijek odnosi na ono pojedinačno. Načelo tzv. Occamove britve nalaže strogu štedljivost u terminologiji, tj. izbjegavanje svih suvišnih, posebice višeznačnih pojmova. Kao teolog, naglašavao je Božju svemoć i slobodu te objavu kao temelj vjere. Occam je također dao znatan prinos znanosti u geometriji, astronomiji, fizici i dr. Glavna djela: Prirodna filozofija (Philosophia naturalis), Zlatni nauk (Expositio aurea), Logički traktat: cjelokupna logika (Tractatus logicae: summa totius logicae).

Citiranje:
Occam, William. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 12. 4. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44671>.